Grad Zagreb kreće u rješavanje prometnog kaosa izradom nove strategije javnog autobusnog prijevoza, vrijedne milijun eura. Cilj je optimizirati postojeći sustav koji se desetljećima nije mijenjao unatoč širenju grada i drastičnom porastu broja automobila. Novom "megastrategijom" planira se riješiti manjak vozila i vozača, neredoviti vozni red te nepokrivenost nekih trasa, piše N1.
Koliko je funkcionalan javni prijevoz važan za grad, najbolje je pokazao nedavni požar Vjesnikovog nebodera. Zatvaranje ključnog dijela Slavonske avenije stvorilo je goleme gužve, a prometni stručnjak Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti ističe kako je ta izvanredna situacija bila važna lekcija za sve.
"Požar u Vjesnikovom neboderu definitivno nam je škola, pokazatelj koliko je javni promet osjetljiv na takve incidentne situacije. Pokazalo se da je javni prijevoz puno lakše reorganizirati u alternativnim pravcima, pogotovo autobusni koji, za razliku od tramvajskog, može promijeniti rutu. Taj događaj je mnoge prisilio da traže alternative, što u konačnici može biti pozitivno. Netko tko ranije nije koristio javni prijevoz, a proteklih je dana to činio, možda shvati da mu je tako bolje."
Iako smatra da je strategiju za autobuse trebalo raditi zajedno sa strategijama za ostale oblike prometa, Ševrović kaže da je dobro da se konačno krenulo s promjenama.
"No odnekud se mora krenuti, a autobusni javni prijevoz je prva razina i logično je da se kreće s tim. Primjerice, tramvajska mreža je fiksna i autobusni promet može je dopunjavati. Međutim, Zagrebu treba jedan generalni prometni plan, plan održive urbane mobilnosti. To bi trebao biti strateški dokument iz kojeg se kasnije nadopunjavaju planovi nižih razina", pojašnjava Ševrović.
Na pitanje o uvođenju posebnih voznih traka samo za autobuse, kakve postoje u drugim svjetskim gradovima, kaže kako bi na tome trebalo raditi, ali oprezno. "Prethodno treba odvagnuti kakav bi imalo utjecaj na individualni prijevoz koji je još uvijek okosnica javnog prijevoza u gradu", napominje.
Prema Ševroviću, ključni problem zagrebačkog javnog prijevoza leži u administrativnoj odvojenosti grada od Zagrebačke županije, zbog čega svatko promet organizira za sebe, bez potrebne integracije.
"Interes je da u Zagreb dolaze ljudi iz Zaprešića ili Velike Gorice. A na koji način će dolaziti - e to je problem o kojem ne odlučuje samo Grad Zagreb. Zagreb ima ZET, ali o prometu HŽ-ovih prigradskih vlakova ne odlučuje. Bilo bi puno bolje da se ljudi iz Zaprešića ili Velike Gorice voze autobusima do stanice vlaka i onda vlakom idu u Zagreb. Time bi se smanjio pritisak osobnih automobila na grad", objašnjava.
Zbog toga je, kaže, potrebna sveobuhvatna strategija za područje u radijusu od 70 kilometara od centra grada, ali bez radikalnih rješenja. "Radikalni potezi u javnom prometu mogu izazvati još veći kolaps. U ovom slučaju potrebna je strategija mrkve i batine. Ljudima morate nešto dati da bi im nešto uzeli. Sami moraju odlučiti hoće li preći na neki bolji oblik prijevoza, a ne da im bude nametnut", zaključio je Ševrović.