Astronomi su svjedočili dosad neviđenom kozmičkom spektaklu: najvećem i najudaljenijem bljesku ikad zabilježenom iz supermasivne crne rupe. Događaj, prikladno nazvan "Superman", dogodio se 10 milijardi svjetlosnih godina od Zemlje, a na vrhuncu svoje snage oslobodio je svjetlost ekvivalentnu sjaju 10 milijardi Sunaca. Uzrok ovog fenomena je divovska crna rupa koja je progutala masivnu zvijezdu, barem 30 puta veću od našeg Sunca, piše CNN.
"Otprilike 1 od 10 000 AGN-ova pokazuje neku vrstu aktivnosti baklji, ali ovo je toliko ekstremno da ga svrstava u vlastitu kategoriju (što je otprilike događaj 1 u milijun)", rekao je Matthew Graham, profesor astronomije na Kalifornijskom institutu za tehnologiju i glavni autor studije o ovom fenomenu, objavljene u utorak u časopisu Nature Astronomy.
Ovaj bljesak ukazuje na postojanje dosad nepoznatih populacija divovskih zvijezda u blizini središta velikih galaksija, gdje se nalaze i supermasivne crne rupe, te baca novo svjetlo na složene interakcije između ova dva kozmička diva.
"Superman" je prvi put uočen još u studenom 2018. godine pomoću Zwicky Transient Facilityja na opservatoriju Palomar u Kaliforniji. U početku, kako navodi Graham, objekt se nije činio neobičnim, samo vrlo svijetlim, pa je tim astronoma pretpostavio da se radi o blazaru - vrsti supermasivne crne rupe koja izbacuje energetske mlazove materijala.
Pet godina kasnije znanstvenici su ponovno pregledali rane podatke i primijetili da se signal, za koji se ranije mislilo da je blazar, postojano mijenja u svjetlini. Naknadna promatranja drugim teleskopima, poput opservatorija W. M. Keck na Havajima, otkrila su da je izvor svjetlosti bio daleko sjajniji i energičniji nego što se isprva mislilo.
Shvatili su da svjetlost potječe iz aktivne galaktičke jezgre čija se masa procjenjuje na 500 milijuna puta veću od mase našeg Sunca. Nakon razmatranja nekoliko mogućih uzroka, tim je zaključio da je najvjerojatniji scenarij tzv. događaj plimnog poremećaja - kada zvijezda priđe preblizu crnoj rupi i biva rastrgana njezinom gravitacijom.
Bljesak još uvijek traje, što znači da crna rupa i dalje aktivno proždire zvijezdu. "Superman" je na svom vrhuncu bio 30 puta sjajniji od bilo kojeg drugog poznatog bljeska crne rupe, a zvijezda koju proždire ima masu najmanje 30 puta veću od Sunčeve. Prethodni rekord držao je događaj nazvan "Scary Barbie", uzrokovan proždiranjem zvijezde mase između tri i deset Sunaca.
"Ovo je vjerojatno najmasivnija zvijezda ikada viđena kako je rastrgana supermasivnom crnom rupom", rekla je koautorica studije K.E. Saavik Ford. "To je uzbudljivo jer nam govori da masivne zvijezde moraju živjeti u i oko plinskih diskova oko supermasivnih crnih rupa."
Tim nastavlja pratiti bljesak dok s vremenom blijedi, iako vrijeme u blizini crne rupe teče drugačije nego na Zemlji. "To je fenomen nazvan kozmološka dilatacija vremena zbog rastezanja prostora i vremena.
Dok svjetlost putuje kroz šireći se prostor da bi stigla do nas, njezina se valna duljina rasteže, kao i samo vrijeme", pojasnio je Graham. "Sedam godina ovdje su dvije godine tamo. Događaj gledamo usporeno, na četvrtini brzine."
Budući da se bljesak dogodio prije 10 milijardi svjetlosnih godina, toliko je trebalo svjetlosti da stigne do Zemlje. Svjetlosna godina je udaljenost koju svjetlost prijeđe u jednoj godini, što iznosi 9,46 milijardi kilometara.
Znanstvenici se nadaju da će pretraživanjem podataka i korištenjem novih teleskopa, poput opservatorija Vera C. Rubin u Čileu, uspjeti identificirati još ovakvih rijetkih događaja.
Bljeskovi poput ovog otkrivaju prisutnost nevjerojatno velikih zvijezda u središtima galaksija. "Razumijevanje zvijezda u središtima galaksija (koliko ih ima, kakve su) u tako ranim vremenima svemira daje nam novi način istraživanja cjelokupnog nastanka galaksija", istaknula je Ford.
Dr. Danny Milisavljevic, izvanredni profesor na Sveučilištu Purdue koji nije sudjelovao u studiji, ali je istraživao događaj "Scary Barbie", rekao je da ovo otkriće predstavlja zapanjujući napredak.
"Nekada smo mislili da je 'Scary Barbie' bizarna, jedinstvena anomalija, ali ova nova baklja je još ekstremnija, oslobađajući toliko energije kao da je cijelo Sunce potpuno pretvoreno u elektromagnetsko zračenje", napisao je. "Pripada novoj klasi ekstremnih nuklearnih prolaznih pojava (ENTs), slabo razumljivom fenomenu koji dovodi u pitanje naše trenutne modele interakcije crnih rupa i zvijezda."
Alex Filippenko, ugledni profesor astronomije na Sveučilištu Kalifornije u Berkeleyju, koji također nije bio uključen u istraživanje, dodao je da ovakvi događaji nude jedinstven uvid u najekstremnije procese u svemiru.
"Kada supermasivna crna rupa iznenada eruptira u sjajnoj baklji, to astronomima pruža mjesto u prvom redu za neke od najekstremnijih fizika u Svemiru", napisao je. "Hvatanjem ovog rekordnog bljeska, astronomi su otvorili novi prozor u ekstremnu fiziku galaktičkih centara, gdje se zvijezde, plin i gravitacija sudaraju u najnasilnijim laboratorijima Svemira."