Grupa znanstvenika napravila je analizu epizode saharske prašine koja je ovog Uskrsa zahvatila područje Hrvatske. U nastavku ju prenosimo:
"Tijekom uskrsnog vikenda 2024. godine sinoptički uvjeti bili su povoljni za donos prašine sa sjevera Afrike nad Sredozemlje i europsko kopno. Istočno od Hrvatske prostirao se greben toploga zraka, a prizemno je tijekom subote 30. ožujka jačalo anticiklonalno polje.
Istovremeno, malo zapadnije od Irske, nad Atlantikom, nalazio se centar duboke i prostrane prizemne ciklone koja je zahvaćala veliki dio europskog kopna. Po visini je bila praćena visinskom ciklonom čija se dolina protezala prema jugu sve do sjeverozapada Afrike. U takvim uvjetima nad Jadranom i Hrvatskom je po visini bilo izraženo jugozapadno strujanje, dok je prizemno puhalo jako i olujno jugo nad Jadranom, a nad kopnenim dijelom Hrvatske jugozapadni vjetar.
Kako se atmosfera pročistila
Tijekom donosa prašine, na postajama za praćenje kvalitete zraka u okolici Rijeke zabilježena su dva maksimuma satnih prizemnih koncentracija PM10 – slabiji 31. ožujka i jači 1. travnja 2024. kad je na postaji Krasica zabilježena koncentracija od 268 ugm-3. Uoči porasta koncentracija PM10 na Jadranu, na području sjeverne Afrike bila je izražena emisija prašine uzrokovana prizemnim ciklonama i premještanjem frontalnih sustava na tom području.
Prašina se prenosila po visini u snažnom jugozapadnom strujanju preko Sredozemlja i Hrvatske dalje prema sjeveru Europe. Jednako tako, u nižim slojevima atmosfere dolazila je s jugom koje je puhalo tijekom vikenda i sve do poslijepodnevnih sati u ponedjeljak.
Tada se preko Hrvatske prizemno premještao frontalni sustav nakon čega je došlo i do promjene u visinskom strujanju zbog prolaska visinske doline i zatim uspostave zapadnog strujanja po visini.
Donos prašine vidi se na satelitskoj snimci, a putanje unazad HySplit 1. travnja 2024. ukazuju na donos sa sjevera Afrike na raznim visinama. S premještanjem frontalnog sustava u poslijepodnevnim i večernjim satima 1. travnja 2024. nad Hrvatskom je bilo kiše i pljuskova što je dovelo do mokrog taloženja prašine, čime se atmosfera pročistila.
Kako pijesak dolazi do Hrvatske?
Klimatološka studija donosa pustinjske prašine na područje Jadrana pokazala je da su ovi događaji najizraženiji u proljeće i jesen. U studiji je otkriveno kako je sinoptička situacija vezana za visinsku dolinu u ovom slučaju jedna od dvije situacije karakteristične za najintenzivniji donos prašine iz sjeverne Afrike.
U jednom slučaju izvor prašine potječe iz pustinje u blizini gorja Atlas (granica Alžira i Maroka). Druga situacija vezana je za pojavu ciklone Sharav, koja se obično javlja u proljeće i na istočnoj strani donosi prašinu prema istočnom Sredozemlju i južnim dijelovima Jadrana. Takva situacija uočena je prethodnog vikenda (23.-25. ožujka 2024.).
Pustinjska prašina je najzastupljeniji tip aerosola u atmosferi te ima izraženi utjecaj na klimu jer utječe na bilancu sunčevog zračenja i formiranje oblaka. Budući da sadrži nutrijente kao što su fosfor i željezo, taloženjem u more pokreće biološku produkciju, formiranje fitoplanktona koji putem fotosinteze apsorbira atmosferski CO2 i proizvodi kisik. Sahara je glavni izvor atmosferske prašine globalno, ali i za područje Sredozemlja.
Iako je Sahara glavni izvor prašine za područje Jadrana, nedavno je ustanovljeno da i pustinje iz područja Azije mogu imati utjecaj. U proljeće 2020. zabilježena je epizoda donosa prašine kada su satne koncentracije na većini postaja u Hrvatskoj i na Balkanu dosezale vrijednosti i preko 400 ugm-3.
U tom slučaju prizemni donos je bio iz područja isušenog Aralskog mora kojem je prethodio visinski donos iz Sahare uzrokovan dubokom Sredozemnom (Sharav) ciklonom."