IZVRŠNI direktor Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Robb Butler upozorio je danas u Zagrebu da će posljedice dječje pretilosti značajno utjecati na kvalitetu i duljinu života budućih naraštaja. U Hrvatskoj bi zbog toga životni vijek mogao biti kraći za tri i pol godine.
"Ako ne djelujemo sada, posljedice u budućnosti bit će velike i djelovat će na naša gospodarstva, zdravstvene sustave i kvalitetu i duljinu života za naše djecu i unuke", rekao je na konferenciji za novinare nakon završetka summita supružnika europskih čelnika na temu prevencije debljine u djece u organizaciji Ureda predsjednika i Europskog ureda WHO-a.
Prva dama Hrvatske Sanja Musić Milanović kazala je da će do 2050. u Hrvatskoj očekivani životni vijek biti kraći za tri i pol godine.
"Danas smo stvorili mrežu supružnika europskih čelnika da ujedinjeni pokrenemo prevenciju ovog vodećeg galopirajućeg javnozdravstvenog problema zbog kojeg će nam se očekivano trajanje života u Hrvatskoj skratiti za tri i pol godine, a u europskoj regiji za tri godine", upozorila je Muslić Milanović.
Istaknula je da u Hrvatskoj 35 posto djece ima prekomjernu težinu ili je pretilo, a na razini Europe 26 posto. Na summitu je usvojena Zagrebačka deklaracija koja bi trebala biti kamen temeljac prevencije debljine u europskoj regiji WHO-a, Butler je izrazio nadu da će današnji skup i njegova deklaracija označiti početak opadanja broja djece koja se bore s tom bolešću.
Pretilost kod djece kompleksno je pitanje koje pogađa svaki kut europske regije i svijeta. Prekomjerna težina ili pretilost kod djece u odrasloj dobi izaziva brojne bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i najmanje 13 različitih vrsta raka, naglasio je. "Po trenutnim trendovima, to će samo rasti", kaže Butler.
Procjena je da će za samo 12 godina 28 milijuna djece u 53 zemlje europske regije živjeti s pretilošću, a ta će epidemija, koja se može spriječiti, do 2035. koštati europsko društvo 800 milijuna američkih dolara.
Musić Milanović naglasila je da od pet vodećih bolesti vezanih uz debljinu - kardiovaskularnih, dijabetesa 2, nekih vrsta raka, nekih mentalnih poremećaja i kronične opstruktivne bolesti pluća - umire od 92 do 94 posto ljudi u Hrvatskoj.
Navela je da je bilo došlo do nekih pozitivnih trendova u smislu pada broja djece s prekomjernom težinom, "ali onda nam se desio covid". "Svi znamo da je tu dvostrana povezanost između debljine i covida", kazala je.
"Debljina je bila rizični čimbenik ne samo za teže ishode već i za samu zarazu, a uz to covid nas je uveo u ekstremno sjedilački način života koji je i inače jedan od glavnih uzroka ove pandemije debljine u svijetu. Sada su se sve zemlje koje su i krenule barem malo smanjivati taj problem vratile na staro ili čak pogoršale stanje", rekla je Musić Milanović.
Ona i Butler naglasili su da je borba protiv debljine kod djece "multisektorsko pitanje" kojim se mora baviti ne samo Ministarstvo zdravstva nego i mnogi drugi resori, poput Ministarstva financija, urbanizma, graditeljstva, poljoprivrede jer radi se o individualnom problemu, ali i problemu za društvo.
Hrvatska prva dama rekla je također da je danas donesena odluka o formiranju Europskog centra za prevenciju debljine za cijelu europsku regiju WHO-a.
Zagrebačka deklaracija donesena na summitu, na kojem su se među supružnicima europskih čelnika okupili španjolska kraljica Letizia, supruga predsjednika Srbije, supruzi predsjednica Slovenije i Mađarske, supružnici čelnika iz Latvije, Kirgistana, Malte, Albanije i Armenije, a neki su sudjelovali i videovezom, ističe nekoliko preporuka.
Među njima su one vezane uz prehranu (konzumacija voća i povrća, medijske kampanje o zdravoj prehrani, djelovanje na oglašavanje nezdrave hrane, smanjivanje potrošnje šećera) i tjelesnu aktivnost, promicanje dojenja, mjere u jaslicama, vrtićima i školama, podrška roditeljima i usluge zdravstvene skrbi za djecu koja žive s prekomjernom težinom.