VRHOVNI SUD otvorio je istragu za neplaćene kredite Splitske banke i štetu u Narodnoj banci RH, koja se cijeni na najmanje 30-ak milijuna eura! Na popisu firmi koje su dobile kredite i pozajmice, ali ih nisu vratile, nalaze se i tvrtke Emila Tedeschija Atlantic Paper, Atlantic Trade i Meteor Paper. Posuđivali su i Folijaplast iz Zadra, Bramax iz Zagreba... Pokušali smo danas kontaktirati Emila Tedeschija, no nije nam se javio.
Poglavlje za Europu: 17 godina čekala se odluka o istrazi!
Posebnost ovog slučaja je što je Vrhovni sud konačno odlučio o istražnom zahtjevu Državnog odvjetništva starom punih - 17 godina! Odličan je to pokazatelj efikasnosti domaćeg pravosuđa, koje je napokon zatvorilo famozno poglavlje 23. Evo lijepog primjera koji zorno pokazuje kakvi to standardi zadovoljavaju Europsku uniju. Ne treba možda posebno isticati da je za pojedina djela već nastupila zastara, jer se inkriminirano razdoblje proteže od početka 1991. do ožujka 1994. godine.
Splitska banka u blokadi izvukla sredstva HNB-a lažiranom dokumentacijom?!
Glavni akter ove priče je aktualni vršitelj dekana splitskog Pomorskog fakulteta Frane Mitrović, doktor ekonomskih znanosti nedavno osuđen na zatvor zbog peglanja poslovne kartice Jadroplova. Uz Mitrovića, osumnjičeni su i Mirko Vukušić, Mitrovićev prethodnik na mjestu glavnog direktora Splitske banke, Ivan Filipović, pomoćnik direktora te Jerislav Kuštera, direktor tvrtke SB Trade.
Državno odvjetništvo ih sumnjiči da su davali kredite i pozajmice tvrtkama za koje su znali da ih neće vratiti. Sačinili su neistinitu dokumentaciju kojom su Narodnoj banci neistinito prikazali da banka pozitivno posluje, premda je račun bio u stalnoj blokadi zbog velikih financijskih gubitaka. Lažirali su i dokumentaciju prema kojoj su dobili devizne kredite od korespondentne banke Combik Bank Frankfurt. Na temelju toga im je Narodna banka u više navrata doznačila najmanje 1,6 milijuna dolara i 49 milijuna DEM u dinarskoj protuvrijednosti, a dobili su još i 8,3 milijuna DEM za isplatu stare devizne štednje.
Dugovanja nikada nisu precizno utvrđena!
Nakon toga su osumnjičenici sklopili više ugovora između Splitske banke i SB Tradea kako bi izigrali blokadu računa. Novac je plasiran u ime i za račun Splitske banke u vidu kredita i pozajmica na račune par privatnih firmi, među kojima su se našle i one Emila Tedeschija. Dugovanja po tim osnovama nikada nisu precizno utvrđena, vjerojatno će se sada to pokušati napraviti u sklopu istrage, jer je Vrhovni sud, među ostalim, naložio i financijsko-knjigovodstveno vještačenje. I to će, sasvim sigurno, oduzeti poprilično vremena tako da se čini da je ova odluka Vrhovnog suda više akademske naravi. Dok se sve istraži, vrlo lako bi mogla nastupiti zastara.
Splitski sud odbio istragu, jer HNB tvrdi da nema štete
Istraga je zatražena daleke 1994. godine. U izvornom obliku bilo je još nekoliko osumnjičenika, koji su izdvojeni u poseban predmet, u kojem je istraga završena, ali Državno odvjetništvo još nije donijelo odluku pošto su čekali rasplet predmeta s Mitrovićem i kompanijom. Nažalost, sve skupa je malo predugo potrajalo.
Inače, vrijedi napomenuti da splitski sud nije htio pokrenuti istragu protiv Mitrovića zbog muljaže sa Narodnom bankom. Nije to htio napraviti ni sudac, a ni vanraspravno vijeće. Državno odvjetništvo je uložilo žalbu, koja je prihvaćena tek nakon dvije godine.
Splitski sud pozivao se na izjavu predstavnika HNB-a kako spornim transakcijama nisu oštećeni. Zaključili su da ako Narodna banka ne potražuje ništa prema Splitskoj banci, onda nema ni osnova za postupak.
Zabrana kreditiranja korisnika društvenih sredstava
Vrhovni sud ipak je donio drukčiji zaključak. Imali su u vidu kaznenu prijavu Službe društvenog knjigovodstva, prema kojoj su osumnjičenici neistinito prikazali novčane primitke u stranoj valuti. Usto, utvrđeno je i da je prema zapisnicima Financijske policije dio sredstava za kreditiranje pojedinih poduzeća pribavljen od Ministarstva financija i HNB-a, i to u vrijeme dok je prema Splitskoj banci zbog nedostatka sredstava na snazi bila mjera zabrane kreditiranja korisnika društvenih sredstava. Sve ovo, smatra Vrhovni sud, ukazuje da postoji osnovana sumnja da su osumnjičenici počinili kazneno djelo, barem u stupnju dostatnom za donošenje rješenja o provođenju istrage.
Ocijenili su preuranjenim zaključak splitskog suda kako istražni zahtjev nije osnovan.