U reakciji na govor predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije, zastupnici klubova desnog centra i desnice, EPP-a i ECR-a, branili su trgovinski sporazum sa SAD-om, dok su zastupnici Zelenih ocijenili oštrije kritike Izraelu zbog stanja u Gazi kao odmak von der Leyen od desnice u Europskom parlamentu.
Von der Leyen održala je danas prvi govor o stanju Europske unije u svom drugom mandatu. Pučani, na čelu s Manfredom Weberom, podržali su danas postignuti trgovinski sporazum sa SAD-om. "Odgovornost znači podržavanje naših trgovinskih sporazuma. Američke carine od 0 posto bile bi idealnije umjesto 15 posto, ali koja je alternativa, trgovinski rat?
A odbijanje sporazuma s Mercosurom gura partnere prema Kini", rekao je Weber. I hrvatska eurozastupnica Željana Zovko (EPP/HDZ) rekla je Hini da je postignuti dogovor "za razliku od ostalih dogovora koje su Amerikanci imali, najbolji mogući u danim okolnostima".
Hrvatski eurozastupnik Stephen Nikola Bartulica (ECR) rekao je novinarima u Strasbourgu da "ima puno antiameričkih glasova u Parlamentu" i da bi ti glasovi trebali promisliti o tome dok se ruski predsjednik Vladimir Putin "ponaša na ovaj način", referirajući se na obaranje ruskih dronova u Poljskoj.
Bartulica je također rekao da je ljevica u Europskom parlamentu gurala temu Gaze te da oštriji ton von der Leyen u odnosu na Izrael predstavlja "popuštanje ljevici". Von der Leyen je najavila suspenziju bilateralne potpore Izraelu te da će predložiti sankcije protiv ekstremističkih izraelskih ministara i nasilnih doseljenika.
Pritom je rekla kako je svjesna da će o tim pitanjima biti teško postići potrebnu većinu među državama članicama. Eurozastupnik iz redova Zelenih Daniel Freund ocijenio je ovaj govor kao odmak von der Leyen od desnice i približavanje centru.
Iako je von der Leyen najavila oštriji pristup prema Izraelu zbog stanja u Gazi, socijaldemokratkinja Iratxe García poručila je na raspravi ispred svog zastupničkog kluba da je taj potez "došao prekasno".
"Europa se mora boriti. Za svoje mjesto u svijetu u kojem su mnoge velike sile ili ambivalentne ili otvoreno neprijateljski raspoložene prema Europi. Svijet imperijalnih ambicija i imperijalnih ratova. Svijet u kojem se ovisnosti nemilosrdno koriste kao oružje.
I upravo zbog svih tih razloga mora se pojaviti nova Europa", rekla je von der Leyen samo nekoliko sati nakon što je Poljska, članica EU-a i NATO-a, oborila ruske dronove koji su upali u njezin zračni prostor. Eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP) rekao je novinarima da je ruski predsjednik Vladimir Putin "htio napraviti uvod u današnju raspravu u Europskom parlamentu".
"Ovo su vremena kada je sigurnost država članica Europske unije, ali i NATO-a ugrožena. Ali treba prepustiti političku raspravu unutar NATO-a kako na ovu provokaciju odgovoriti", dodao je Picula. Eurozastupnik Gordan Bosanac iz kluba zastupnika Zelenih smatra da je "provokacija Rusije na Poljsku pokazala da je EU, zajedno s NATO-om, vrlo brzo reagirala".
"Tako da nije sve tako sivo i loše u Europi. Mi jesmo velika sila i nekad ne treba podcjenjivati snagu koju Europska unija ima, iako ima i probleme", rekao je Bosanac Hini, dok je eurozastupnik Stephen Nikola Bartulica iz redova Europskih konzervativaca i reformista pozdravio dio obraćanja predsjednice EK u kojem izražava solidarnost s Varšavom.
"Rat u Ukrajini se mogao davno završiti. Putin očito to ne želi. Svakako je dobro da je Ursula von der Leyen istaknula da je cijela Europa, a i NATO, u solidarnosti s Poljskom. Europa mora biti svjesna da stvari mogu eskalirati", rekao je Bartulica novinarima.
"Vjerujem da u nekim područjima, primjerice u vanjskoj politici, moramo prijeći na odlučivanje kvalificiranom većinom. Vrijeme je da se oslobodimo okova jednoglasja", rekla je von der Leyen. Hrvatski zastupnici podržavaju veću efikasnost EU-a u svim područjima, pa i u vanjskoj politici, ali ne nauštrb manjih članica.
"Zemlje koje su izašle iz takvog sustava se ne žele vratiti u isti takav da velike zemlje odlučuju", smatra Zovko. Picula ističe pak da "treba voditi ozbiljnu raspravu o tome gdje je moguće uvesti kvalificiranu većinu, a da to ne ugrozi pravo manjih država, a gdje jednostavno treba zbog povećanja efikasnosti EU-a hrabrije koristiti kvalificiranu većinu".
Kao i u govoru 2023., predsjednica EK zauzela se za nastavak procesa proširenja EU-a. "Samo ujedinjena, i ponovno sjedinjena, Europa može biti neovisna. Veća i snažnija Unija jamstvo je sigurnosti za sve nas i zbog toga je budućnost Ukrajine, Moldavije i zapadnog Balkana u našoj Uniji. Ujedinimo Europu još jednom!", rekla je von der Leyen.
Picula je rekao da ga je začudilo što se na politiku proširenja, koju je navela kao prioritet u svom mandatu, osvrnula samo kratko. Slabom stranom njezinog govora smatra što je propustila kritizirati Srbiju, kandidatkinju za članstvo u EU. "To je po meni slaba strana njezinog govora, tim prije što smo upravo jučer u ovom istom mjestu imali jednu vrlo ozbiljnu raspravu u kojoj smo ukazali na malignost Vučićeva režima", rekao je Picula.
Zovko je dio govora o proširenju pozdravila. "Još jednom je prepoznala da zapadni Balkan, Moldavija i Ukrajina ustvari čuvaju sigurnost Europske unije i da se moramo ujediniti u tom proširenju", rekla je Zovko. Eurozastupnica Biljana Borzan (S&D/SDP) osvrnula se na dijelove koji su joj bili nelogični.
"Obuhvatila je gotovo sva područja života u Europskoj uniji, ono što je bitno. Kada bismo govor izmjestili iz stvarnosti, kada bismo ga promatrali bez saznanja što se događa danas u Europi, on bi djelovao jako dobro. Međutim, von der Leyen govori da ne trebamo ovisiti o prljavom gorivu iz Rusije, ali isto tako i da ne trebamo ovisiti ekonomski o SAD-u.
Ali isto tako propušta spomenuti da je s Trumpom dogovorila da ćemo do 2028. kupiti više nego dvostruko i nafte i plina od SAD-a. Govori o domaćinstvima koja trebaju proizvoditi energiju. Što će nam onda toliko goriva iz SAD-a ako ćemo sami proizvoditi energiju?", rekla je Borzan Hini. I Bosanac je rekao da je ovaj govor bio "puno odlučniji od nekih prethodnih govora", ali da ga "brine što je taj govor bio u diskrepanciji s onim što dođe kao zakonski prijedlog u sam Parlament".
"Primjerice obrana, podržavam i razumijem ideju o jačanju europske obrane, ali kada pogledate kako to Komisija planira raditi je na način da samo podržava pojedine zemlje članice da se više naoružavaju, a međusobnu suradnju između država članica ne uvjetuje kao nešto što bi trebale ako žele europski novac. Pitanje je koliko ćemo ustvari imati europske obrane, a koliko nacionalnih, malih obrana", rekao je Bosanac.