Hrvatska nabavlja 50 novih njemačkih tenkova Leopard 2A8, što je najnovija inačica moćnog njemačkog tenka, najavljeno je iz Ministarstva obrane. Odluka o nabavi formalizirana je pismom namjere koje su potpisali hrvatski ministar obrane Ivan Anušić i njegov njemački kolega Boris Pistorius u Berlinu.
Riječ je o najmodernijim tenkovima njemačke proizvodnje, a cijena jednog prelazi 25 milijuna eura. No Hrvatska neće platiti puni iznos jer će svojih 30 starih tenkova M-84 i 30 borbenih vozila pješaštva M-80, uključujući streljivo i pričuvne dijelove, isporučiti Ukrajini, a oni će ih platiti Njemačkoj, pa će konačni iznos biti umanjen za iznos tih tenkova i borbenih vozila.
Anušić je poručio je da je ovaj model nabave Leoparda 2A8 pogodan za sve tri uključene strane - Hrvatsku, Njemačku i Ukrajinu.
Milanović kritizirao nabavu novih tenkova: Za 25 milijuna eura treba letjeti
No predsjednik Zoran Milanović kritizirao je nabavu novih tenkova. Na svečanosti na Hrvatskom vojnom učilištu dr. Franjo Tuđman poručio da je ta nabava neobjašnjivo skupa.
"Da tenk košta 25 milijuna eura. Taj tenk, jedino što bi trebao letjeti, da bi to bila realna cijena tog tenka, ali ona jest realna, i taj novac je realan, pitanje je samo od koga ima i u kojem iznosu", rekao je danas predsjednik Zoran Milanović.
"Mi smo ovih dana dosta slušali o preustroju Hrvatske vojske. Dobro je da smo slušali, dobro je i da se radi. Međutim, moramo konstatirati da u ovom trenutku, kada je svijet nesiguran, nejasan, mutan, kada se stvari odvijaju pred nama, a ta filmska vrpca malo staje pa se vraća natrag pa zastaje, da mi živimo u svijetu i u savezu u kojem je oprema strahovito skupa", ustvrdio je.
Kekin: Jedan tenk košta koliko i pet vrtića, 230 stanova
Nabavu je kritizirala i Ivana Kekin, predsjednička kandidatkinja stranke Možemo. Ona je, pak, poručila da "u Ukrajini vidimo da tenkove uništavaju obični jeftini dronovi" te da "jedan tenk vrijedi kao 80 uređaja za magnetsku rezonancu".
"Važno je i tu vrtoglavu cijenu staviti u šire okvire jer baratamo ciframa koje su većini građana potpuno apstraktne. Jedan tenk vrijedi kao 80 uređaja za magnetsku rezonancu, vrijedi pet vrtića, vrijedi 230 stanova, vrijedi 100 specijalizacija iz, recimo, dječje psihijatrije - dakle to je samo jedan tenk", naglasila je Kekin.
"Takvih tenkova nema u aktualnom Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga RH koji vrijedi za razdoblje 2015. - 2024.", poručila je Kekin.
Vojni analitičar za Index: Oružane snage nismo modernizirali 20 godina
Vojni analitičar Marinko Ogorec za Index potvrđuje da po tom planu nabava takvih tenkova nije bila predviđena, ali kaže da je riječ o suvremenim tenkovima po NATO standardima.
"Činjenica je da smo uvijek imali tenkove. M-84 tenkovi koji su bili u sastavu vojske i još uvijek su u sastavu Hrvatske vojske nisu u skladu s NATO standardima. To je tenk koji je baziran na bivšem sovjetskom tenku T-72 i naravno da je to model koji se jednostavno mora zamijeniti zapadnim standardiziranim modelom NATO-a", dodao je analitičar.
"Ako želite imati oružane snage, kao što morate imati borbene zrakoplove, kao što morate imati helikoptere, kao što morate imati ratne brodove ako imate more, onda morate imati i tenkove HV-a", govori Ogorec.
Analitičar smatra da se previše nepotrebne polemike stvara oko sustava modernizacije oružanih snaga.
"Oružane snage nisu zamjenjivane ni modernizirane 20 godina, u njih nije ulagano 20 godina i više. Razumljivo je da jako puno toga treba i da treba dostići standarde koji su propušteni. A to sve, naravno, košta", rekao je Ogorec.
Ogorec je prokomentirao i to da dronovi nerijetko uništavaju višestruko skuplje tenkove. Postaju li, s obzirom na to, tenkovi oružje prošlosti - teško je procijeniti, kaže Ogorec.
"U suvremenim oružanim snagama zastupljeni su podjednako i tenkovi i dronovi. I jedno bez drugoga ne ide. Vidimo da se rat u Ukrajini vodi i dronovima i tenkovima. Korištenje jednog tipa oružja nije u sklopu nijedne vojne taktike", rekao je.
"Oružje budućnosti ne znači da će u potpunosti istisnuti prethodna oružja"
"Svaki rat je specifičan. U Prvom svjetskom ratu dominirala je strojnica. Ona je ta koja je na kraju krajeva i dovela do toga da Prvi svjetski rat postane rovovski oblik ratovanja. U Drugom svjetskom ratu dominirali su tenkovi, koji su doveli do toga da dođe do manevarskog ratovanja - ono što su Nijemci zvali blitzkrieg. To su omogućili tenkovi.
Sad vidimo da je rat u Ukrajini u prvi plan izbacio besposadne sustave različitih vrsta, bilo da se radi o besposadnim letjelicama ili zemaljskim besposadnim sustavima. Međutim, u svim tim trima ratovima podjednako se koriste strojnice i tenkovi. Tako da pitanje je što je sada dominantno. Ako je to nešto što će biti oružje u budućnosti, ne znači da će to u potpunosti istisnuti prethodna oružja", zaključuje Ogorec.