Vlado Košić proglašen antikomunikatorom godine

Foto: Pixsell/Nikola Cutuk

SISAČKI biskup Vlado Košić proglašen je antikomunikatorom godine, otkrila je Maja Gradišar Perotić, zamjenica predsjednika žirija 11. Grand PRixa Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ).

HUOJ je objavio opis deset osoba koje su se tijekom 2017. u Hrvatskoj istaknule lošom javnom komunikacijom, a među njima je troje članova vlade - Martina Dalić, Milan Kujundžić i Nada Murganić - te dvojica saborskih zastupnika - Davor Bernardić i Željko Glasnović.

Šipak godine


Deset osoba koje su se lani istaknule lošom javnom komunikacijom izabrao je Stručni žiri Grand PRixa Hrvatske udruge za odnose s javnošću, a Vlado Košić dobit će i nagradu - Šipak godine.

"U sklopu dodjele nagrada Grand PRix biramo Komunikatora i Antikomunikatora godine kako bismo istaknuli dobre komunikacijske prakse, ali i kako bismo osobe koje tako ne komuniciraju, potaknuli da porade na otvorenosti i konstruktivnosti svoje komunikacije. Ovogodišnji posao žiriju nije bio lak. U hrvatskom smo javnom prostoru skupili dosta primjera loše komunikacije. Neke su mane u odnosima s javnošću lošim komunikatorima zajedničke, a neke specifične. Većina ih ne gaji otvorenu komunikaciju, a ne snalaze se ni s novim komunikacijskim alatima. Sisački biskup Vlado Košić za to je najbolji primjer", kazao je predsjednik žirija 11. Grand PRixa HUOJ-a Krešimir Macan.

Netrpeljivost i mržnja


Žiri je utvrdio da je sisački biskup širio netrpeljivost, pa čak i mržnju prema nekim političkim i društvenim skupinama. Činio je to u propovijedima, medijskim istupima te na društvenim mrežama. Takva komunikacija nije primjerena nikome, a dodatnu težinu ima kada stiže od osobe Košićeva položaja.

"Ne samo da takvim izjavama nije doprinosio izgradnji kulture javnog dijaloga u Hrvatskoj, već upravo suprotno – slao je poruke koje su bile u suprotnosti s misijom, vizijom i temeljnim vrijednostima vlastite organizacije - katoličke crkve. Uz napade na homoseksualce, migrante, pobačaj i medicinski potpomognutu oplodnju, prozivao je i mlade zbog odlaska iz Hrvatske u inozemstvo te ih optuživao za pomodarstvo i dezerterstvo. Uz to se „proslavio“ i javnim kritikama hrvatskih medija, osobito onih s kojima se razilazio u mišljenjima, navodeći da se kod njih krije sam sotona. Dotaknuo se i potrebe za lustracijom u javnim službama“, prenio je Macan obrazloženje žirija.

Papa Franjo kao uzor


Lošu Košićevu komunikaciju zaokružuje nerazumijevanje korištenja društvenih mreža, prvenstveno Facebooka. Konkretno, u jednom ga trenutku koristi kao javni kanal za iznošenje svojih stavova, a potom se od kritika brani isticanjem kako je riječ o privatnome komunikacijskom kanalu.

Žiri HUOJ-a izrazio je nadu da će Košić ovo doživjeti kao konstruktivnu kritiku te unaprijediti komunikaciju prema vjernicima, ali i široj zajednici. Pritom mu uzor može biti papa Franjo.

"Papa Franjo svjestan je moći, ali i odgovornosti koju danas omogućuje javna komunikacija. Njegov primjer komunikacije koja podrazumijeva otvorenost, širenje tolerancije, dobro poznavanje društvenih mreža i praćenje komunikacijskih trendova, inspiracija su svima nama", poručio je Macan.

Kako bi komunikacija biskupa Košića išla u tom smjeru, HUOJ mu je bez naknade na raspolaganje stavio najbolje hrvatske komunikacijske stručnjake.

"Zaista su se istaknuli"

Na popisu antikomunikatora bili su potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić, saborski zastupnici Davor Bernardić (Socijaldemokratska partija Hrvatske) i Željko Glasnović (nezavisni zastupnik), glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, predsjednik Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata Ivan Vrdoljak i predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker, navode iz HUOJ-a.

Dodaju kako nije bilo lako napraviti uži izbor najvećih komunikacijskih gafova i da bi popis mogao biti i trostruko duži.

"Međutim, odlučili smo se usredotočiti na deset osoba koje su se prošle godine zaista istaknule lošom komunikacijom, neovisno o tome jesu li ostale zapamćene po izoliranim slučajevima ili su kontinuirano loše ili nedovoljno komunicirale'', kazala je Maja Gradišar Perotić.

Lani je Antikomunikatorom godine proglašen rektor zagrebačkog Sveučilišta Boras, a budući da su mu izostali volja i trud za poboljšanje komunikacije, za istu titulu konkurirao je i ove godine, dodaje Gradišar Perotić.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.