Margaret Thatcher, rođena 13. listopada 1925. u Granthamu, ostala je upamćena kao prva žena na čelu vlade Ujedinjenog Kraljevstva i jedna od najutjecajnijih političkih figura 20. stoljeća. Nadimak "Čelična Lady", koji joj je 1976. dao sovjetski novinar zbog njezina nepopustljivog antikomunističkog govora, pratio ju je tijekom čitave političke karijere i postao simbol njezina stila vladanja.
Thatcher je duboko promijenila britansko gospodarstvo, društvo i međunarodni položaj zemlje, a njezine politike i danas izazivaju snažne reakcije, od divljenja do ogorčenja.
Margaret Hilda Roberts odrasla je u obitelji trgovca i metodističkog propovjednika. Studirala je kemiju na Sveučilištu Oxford, gdje se aktivno uključila u politički život kroz konzervativne studentske organizacije. Nakon što se 1951. udala za Denisa Thatchera i završila pravne studije, posvetila se politici.
Već 1959. godine izabrana je u parlament, a 1975. postala je prva žena na čelu Konzervativne stranke (Ujedinjeno Kraljevstvo). Na vlast dolazi 4. svibnja 1979., nakon razdoblja duboke gospodarske krize i društvenih nemira poznatih kao Zima nezadovoljstva, kada je obećala preokrenuti dotadašnji smjer zemlje i smanjiti ulogu države u gospodarstvu.
Središte njezine politike činio je thatcherizam, ideologija koja se temeljila na vjeri u slobodno tržište, individualnu odgovornost i ograničenu državnu intervenciju. Thatcher je snažno zagovarala privatizaciju državnih poduzeća te je između 1984. i 1987. prodala kontrolu nad ključnim kompanijama kao što su British Telecom, British Gas i British Airways.
Njezin program "Right to Buy" omogućio je milijunima Britanaca da otkupe stanove u društvenom vlasništvu, što je uvelike promijenilo strukturu vlasništva u zemlji.
Istodobno, odlučno je krenula u obračun sa sindikatima. Tijekom poznatog štrajka rudara 1984. i 1985., koji je vodio Nacionalni sindikat rudara pod vodstvom Arthura Scargilla, njezina je vlada slomila jedan od najsnažnijih sindikata u zemlji.
Taj je događaj označio kraj dominacije sindikalnog pokreta koji je desetljećima imao ključnu ulogu u britanskoj politici. Thatcher je također snažno deregulirala financijski sektor; tzv. "Big Bang" iz 1986. pretvorio je londonski City u jedno od najvažnijih financijskih središta svijeta.
Istodobno je smanjila poreze na dohodak, povećala PDV i potaknula poduzetništvo, ali i stvorila duboke društvene rascjepe. Dok su pojedini sektori cvjetali, nekada snažne industrijske regije, osobito na sjeveru Engleske i u Walesu, doživjele su gospodarski pad i masovnu nezaposlenost.
Na međunarodnoj pozornici Thatcher je bila podjednako odlučna. Kada je Argentina 1982. napala Falklandske otoke, nije oklijevala poslati britansku vojsku na drugi kraj svijeta. Brza i odlučna pobjeda u Falklandskom ratu učvrstila je njezin položaj i probudila snažan osjećaj nacionalnog ponosa.
Tijekom Hladnog rata bila je bliska saveznica američkog predsjednika Ronalda Reagana i dijelila njegov antikomunistički stav, no istodobno je prepoznala važnost dijaloga s Mihailom Gorbačovom, kojeg je opisala kao "čovjeka s kojim se može razgovarati".
Njezin odnos prema Europi bio je složen: podržavala je zajedničko tržište, ali je sumnjala u dublju političku integraciju Europske zajednice, što je jasno izrazila u govoru u Brugesu 1988. godine.
Unatoč gospodarskom rastu i međunarodnim uspjesima, Thatcherina vladavina bila je duboko polarizirajuća. Kritičari su je optuživali za razaranje industrijske baze, povećanje društvenih nejednakosti i nemilosrdan odnos prema socijalnim pitanjima.
Uvođenje nepopularnog "poll taxa", poreza po glavi stanovnika, 1989. u Škotskoj i 1990. u Engleskoj i Walesu, izazvalo je masovne prosvjede i nasilne nerede u Londonu. Istodobno su unutar njezine stranke rasle napetosti oko europske politike i njezina sve autoritarnijeg načina vladanja.
Nakon što nije uspjela osigurati dovoljnu prednost u prvom krugu glasanja za vodstvo Konzervativne stranke (Ujedinjeno Kraljevstvo), 28. studenoga 1990. podnijela je ostavku. Naslijedio ju je John Major.
Margaret Thatcher ostaje jedna od najkontroverznijih ličnosti u modernoj britanskoj povijesti. Za jedne je bila simbol odlučnosti, vizije i gospodarske transformacije. Za druge, političarka čije su politike razbile društvene veze i produbile klasne razlike.
Thatcherizam je ostavio dubok trag, a njegov utjecaj protegnuo se i na razdoblje nakon njezine ostavke. Mnogi elementi njezina pristupa, uključujući privatizaciju i deregulaciju, nastavili su se primjenjivati i pod laburističkim premijerom Tonyjem Blairom, što svjedoči o snazi i trajnosti njezina političkog nasljeđa.
Preminula je 8. travnja 2013. Thatcher je oblikovala politički krajolik ne samo Ujedinjenog Kraljevstva, nego i svijeta.