VLADA je danas usvojila Prijedlog nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (NPOO), vrijedan 49 milijardi kuna, koji šalje Europskoj komisiji na završno usuglašavanje.
Dokument na više od 1100 stranica sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu: gospodarstvo, na koje se odnose 26.2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa, javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu (4.36 mlrd. kuna ili 10 posto), obrazovanje, znanost i istraživanje (7.5 mlrd. kuna ili 15 posto), tržište rada i socijalnu zaštitu (2.09 mlrd. kuna, četiri posto), zdravstvo (2.56 mlrd. kuna, pet posto) te inicijativu "obnova zgrada" s 5.95 mlrd. kuna, tj. 12 posto sredstava iz NPOO-a.
Za oporavak je namijenjeno 66 posto, odnosno 32.15 mlrd. kuna, a za otpornost 34 posto, tj. 16.5 milijardi.
Plenković: To je ključni dokument
"Riječ je o ključnom dokumentu koji će nam omogućiti da u idućih pet godina iskoristimo više od 47 milijardi kuna za strukturne reforme i ulaganja koja će pridonijeti našem gospodarskom oporavku i učiniti nas otpornijim na buduće krize", rekao je premijer Andrej Plenković.
Bude li potrebno, dodao je, Hrvatska će do kraja 2023. godine moći zatražiti i zajmove u okvirnom iznosu od 3.6 milijardi eura ili 27 milijardi kuna. Gospodarski oporavak se, prema Plenkovićevim riječima, odnosi ponajprije na usmjeravanje investicija na one sektore koji kratkoročno i srednjoročno jamče ubrzan gospodarski rast, očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta. Svaka komponenta Plana ima digitalne i zelene sastavnice, pri čemu je cilj dosegnuti zadane ciljeve o ulaganju 20 posto sredstava u digitalnu transformaciju i 37 posto u zelenu tranziciju.
"Provedbom Plana i svih drugih programskih dokumenata, u kojima je značajan naglasak stavljen na modernizaciju gospodarstva, istraživanje, nove tehnologije i inovacije, Hrvatska će sutra biti zelenija i digitalnija", rekao je Plenković.
Makroekonomski učinci
Prema projekcijama, s učinkom Plana oporavka i otpornosti predviđa se u 2021. godini realni rast BDP-a od 5.2 umjesto 4.9 posto bez NPOO-a, potom rast od 6.6 posto u 2022. umjesto 5.2 posto bez Plana te 4.1 posto u 2023. umjesto 2.7 posto, zatim 3.4 posto u 2024. godini umjesto 2.5 posto i 2.7 posto u 2025. godini umjesto 2.5 posto, koliko se projicira bez NPOO-a.
Vlada očekuje da će, u odnosu na 2020. godinu, već u 2025. godini provedba Plana oporavka povećati BDP kumulativno za dodatnih 4.2 posto u odnosu na scenarij bez Plana oporavka. Sveukupno bi, u zadnjoj godini provedbe Plana oporavka, odnosno u 2026. godini, BDP trebao biti gotovo 17 milijardi kuna veći nego bez Plana oporavka.
Konkretni primjeri rezultata provedbe NPOO-a
Premijer Plenković najavio je da će provedbom NPOO-a biti osigurano ispunjenje europskog ciljanog udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji (za Hrvatsku je taj cilj 36.6 posto) te postizanje europskog cilja od najmanje 14 posto udjela obnovljivih izvora energije u sektoru prometa do 2026. godine. Planiraju se i ulaganja u vodno gospodarstvo kako bi se dostupnost vode za piće osigurala za oko 93 posto stanovnika.
U planu je i bolja pokrivenost države širokopojasnom infrastrukturom, dostupnost brzog interneta za građane i gospodarstvo te smanjenje broja neriješenih predmeta općinskih sudova ukupno za najmanje pet posto do sredine 2026. godine. NPOO-om se planira i povećanje udjela djece između četiri godine do školske dobi koja su obuhvaćena ranim predškolskim odgojem i obrazovanjem, s 81 prema 96 posto, što je cilj Europske unije. Predviđena su i ulaganja u stvaranje uvjeta za otvaranje što većeg broja radnih mjesta radi povećanja stope zaposlenosti sa 66.7 na 70 posto do kraja 2024. godine.
"Reforme i politike na tržištu rada će doprinijeti stvaranju uvjeta za otvaranje najmanje sto tisuća novih radnih mjesta s posebnim fokusom na mlađe od 30 godina i samozaposlene", kazao je Plenković.
S planiranih 2.5 milijardi kuna za zdravstvo uz ostalo se želi povećati stopa preživljenja od raka s 46 na 51 posto i time spasiti oko pet tisuća života. U planu je i nastavak funkcionalne integracije bolnica te jačanja dnevnih bolnica. Za obnovu zgrada nakon potresa namijenjeno je 12 posto NPOO-a, uz očekivano smanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje od najmanje 50 posto za zgrade koje su obnovljene u okviru NPOO-a.
"Kada se ukupnom iznosu od 24.5 milijardi eura iz instrumenta 'EU sljedeće generacije' i nove financijske perspektive pridoda i apsorpcija dodatne 5.3 milijarde eura iz prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira, koji se provodi do 2023. godine, Hrvatskoj će sveukupno u idućih deset godina, a u najvećoj mjeri u prvih pet, biti na raspolaganju gotovo 30 milijardi eura iz europskih sredstava, odnosno 227 milijardi kuna. Taj iznos bez presedana jedinstvena je prilika koja treba pridonijeti modernizaciji i rastu gospodarstva te društvenom i ravnomjernom razvoju Hrvatske kako nitko ne bi ostao po strani", zaključio je Plenković.