"ZOVU kad se sjete, dan nakon potresa, dok sam popisivala štetu u kući, nazvali su me sedam puta. Pitanje im je uvijek isto: kada mislite platiti dug, iako znaju da sam bez posla i da živim od socijalne pomoći".
Tim riječima naša 52-godišnja čitateljica iz Zagreba opisuje kalvariju kroz koju prolazi s agencijama za utjerivanje dugova. Molila je da je za potrebe ovog teksta nazovemo Marija, a pravi su podaci poznati redakciji.
Čitateljica Marija: Nazivaju svakodnevno, više puta na dan, čak i praznicima
Marija je 2008. godine uzela gotovinski nenamjenski kredit u jednoj od banaka. Ništa tada nije ukazivalo da bi mogla zapasti u probleme: imala je posao i stalne prihode.
"Kredit sam uzela kako bih riješila osnovna egzistencijalna pitanja, poput grijanja, a ne da bih putovala na Havaje. Ništa tada nije dalo naslutiti da me čeka ovakva sudbina", žali se Marija za Index.
No, dva događaja koja su uslijedila iz temelja su joj promijenila život. Najprije je na poslu stradala u prometnoj nesreći, nakon čega je postala invalid, a nešto kasnije, u jeku posljednje recesije, dobila je i otkaz. Ostavši bez posla presušili su joj i stalni prihodi, a svi pokušaji da se ponovno zaposli nisu dali rezultata. Kreditne obveze koje je dotad uredno podmirivala i dijelom otplatila više nije mogla otplaćivati. Uslijedilo je natezanje s bankom koja je potom njene kreditne obveze prodala jednoj agenciji za naplatu potraživanja. Od tada je njen račun blokiran, a ona je izložena, kako kaže, teroru agencija.
"Nazivaju me gotovo svakodnevno, od osam do 19 sati, najčešće više puta dnevno. Zovu i subotom i blagdanima i vrlo su neugodni. Pitanja su im uvijek ista: kada mislite vratiti dug, zašto ste se zaduživali ako ne možete plaćati dugovanja, iako sam ih, dok sam radila, uredno otplaćivala, i zašto vam netko od prijatelja ili rodbine ne posudi novac za vraćanje duga kao da govorimo o novcu za kupnju žvakaćih guma, a ne o povećem iznosu bankarskog kredita koji stjecajem životnih okolnosti nisam uspjela vratiti. Uvijek im ponavljam da sam bez posla i prihoda, ali to ih ne zanima", napominje Marija.
Miriam Kervatin: Ljudi žive u strahu
Dugovanja koje je banka prodala agenciji u njenom slučaju prelaze 100.000 kuna. Marija ističe kako ni sama više ne zna koliki dio duga čini neotplaćena glavnica, a koliki kamate, što redovne, što zatezne. Smatra da su agencije za naplatu potraživanja dobile prevelik prostor i da rade što hoće.
"Ljudi su deprimirani i apatični, žive u konstantnom strahu i stresu, javlja im se grč svaki puta kada čuju telefon", upozorava Marija.
"Jednom kada postanete dužnik, a prethodno ste postali siromašni, nema razumijevanja i milosti ni od koga, a kamoli od tih agencija. Tu se otvaraju vrata pakla. Razlog je taj što tržište duga nije regulirano kao vani", ističe za Index predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervatin.
Miriam Kervatin
Smatra da je u Hrvatskoj trgovanje dugom vrlo liberalno postavljeno, što su omogućile vlade. Posljedica toga je da mnogi građani žive u konstantnom strahu.
Agencije za naplatu potraživanja: Radimo isto što rade i druge agencije u svijetu
No, u agencijama za naplatu potraživanja odbacuju takve tvrdnje. Ističu da tržište duga postoji svuda u svijetu, da je ono i u Hrvatskoj regulirano i da agencije samo primjenjuju pravila igre koja vladaju u razvijenim zemljama.
"I u našem poslu, kao i u drugima, postoje standardi i procedure. Cilj nam je postići dogovor s dužnikom, ali problem nastaje kada se ljudi prestanu javljati. Mnogi mijenjaju brojeve telefona, pa čak i prebivalište, ali dug time neće nestati. Ponavljam, naglasak u našem poslovanju je na komunikaciji i postizanju dogovora o načinu otplate duga", kaže za Index sugovornik iz jedne agencije za naplatu potraživanja koji je želio ostati anoniman.
I iz Udruge agencija za naplatu potraživanja (HUAN) kažu da je trgovanje dugom uobičajeno u svijetu.
"Potraživanje je imovina i u uređenim društvima svatko svojom imovinom može raspolagati kako smatra da je najbolje, i fizičke osobe, i pravni subjekti, što uključuje i banke", stoji u odgovoru HUAN-a na upit Indexa.
Prodaja dugova u Hrvatskoj je eksplodirala u proteklom desetljeću
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u razdoblju od 2011. do kraja ožujka ove godine banke u Hrvatskoj prodale su oko 35 milijardi kuna loših kredita i time značajno smanjile njihov udio u ukupnom kreditnom portfelju. Prosječna cijena po kojoj su prodavani loši krediti iznosi 25 posto nominalne vrijednosti kredita, s time što je cijena s vremenom rasla, pa je tako 2015. godine iznosila samo 17 posto nominalne vrijednosti prodanih kredita, a lani gotovo dvostruko više, 33 posto. Rast cijene prodanog duga vezan je uz to što su banke, ocjenjuje se u HNB-ovoj publikaciji Financijska stabilnost, najprije prodavale kredite lošije kvalitete, a kasnije one čija je kvaliteta ocijenjena nešto boljom. Oko 60 posto prodanih potraživanja odnosi se na kredite poduzećima.
Prodaja teško naplativih potraživanja koristila je kako bankama, koje su tako čistile svoje bilance od loših kredita, tako i agencijama za naplatu potraživanja, kojima je naplata kupljenih dugovanja posao. Prema podacima HNB-a, udio loših kredita u ukupnim kreditima stanovništvu smanjen je s 5.89 posto, koliko je iznosio krajem prošle godine, na 5.75 posto krajem ožujka ove godine. S druge strane, agencije za naplatu potraživanja ostvaruju, ističu u HNB-u, veće prihode u naplati loših kredita od dužnika nego banke.
Zbog koronakrize naplata dugova je sve teža
No, koronakriza je već dovela do novog rasta loših kredita, a očekivanja stručnjaka govore da će udio nenaplativih i teško naplativih kredita u kreditnom portfelju banaka i dalje rasti.
"Izgledno je da će u bliskoj budućnosti, kao posljedica krize izazvane pandemijom koronavirusa, doći do rasta nenaplativih kredita, a time i njihovih potencijalnih prodaja", upozorava se u HNB-ovoj Financijskoj stabilnosti.
Dosad objavljeni podaci potvrđuju da je koronakriza u Hrvatskoj već pokrenula novi val loših kredita. Naime, prema podacima središnje banke, potkraj lipnja ove godine u kategoriju loših kredita ulazilo je 6.47 posto ukupnih kredita stanovništvu, što je priličan rast u odnosu na kraj ožujka, kada smo bili tek na početku krize izazvane pandemijom koronavirusa. U međuvremenu, ponovno je, nakon šestomjesečne stanke, pokrenut ovršni mehanizam, koji je do kraja listopada, prema podacima Fine, zahvatio više od 247.000 građana. Istekla je i većina moratorija na otplatu kredita. Istodobno, koronakriza je izbrisala brojna radna mjesta, a u mnogim su tvrtkama srezane plaće. Sve je to recept za daljnji rast loših kredita. Tim više što upravo doživljavamo novi udar pandemije koronavirusa.
Vlada bankama nudi porezne olakšice ako otpišu loše kredite
Kako bi smanjila prodaju loših kredita agencijama, vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit kojima, među ostalim, bankama kao poreznu olakšicu priznaje otpis potraživanja po lošim kreditima po novim pravilima. U vladi ističu kako se radi o trajnoj mjeri koja će koristiti kako tvrtkama i građanima, tako i samim bankama.
"Očekuje se da će primjena ovog prijedloga zakona destimulirati kreditne institucije u prodaji kreditnih plasmana agencijama za otkup potraživanja odnosno kako će kreditne institucije biti motivirane putem konačnog otpisa što više olakšati položaj dužnika, građana i poduzetnika. Poboljšanjem kreditnog položaja dužnika utječe se na ponovni razvoj investicija poduzetnika i porast osobne potrošnje", pojasnili su u Banskim dvorima.
U bankama kažu da će otpisivati nenaplative kredite, ali inzistiraju na individualnom pristupu klijentima
U bankama ističu da će posljedica novih propisa biti otpis nešto većih iznosa loših kredita, odnosno smanjenje njihove prodaje agencijama, no upozoravaju i kako je prodaja dugova agencijama i dosad, u pravilu, predstavljala zadnji korak u nastojanjima banaka da naplate potraživanja od dužnika. U svakom slučaju, novi bi propisi za dio građana mogli značiti novi početak.
U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) pozdravljaju prijedlog zakonskih izmjena, koji je dio novog paketa porezne reforme, te ističu da bi to trebalo pomoći prezaduženim građanima da stabiliziraju svoje financije. Banke, dodaju, u ovom trenutku ne otpisuju dugove u velikoj mjeri jer postojeći regulatorni okvir to ne stimulira. Naime, prije procesa otpisa duga, banke prema važećim propisima, moraju poduzeti sve dostupne radnje za naplatu potraživanja kako bi se to moglo tretirati kao porezno priznati rashod. U protivnom, upozoravaju u HUB-u, poreznici mogu bankama naplatiti porez.
"Banke trenutno nemaju mogućnost efikasno otpisivati potraživanja te pozdravljaju zakonsko rješenje koje će omogućiti učinkovit postupak", stoji u dogovoru HUB-a na naš upit.
Dodaju kako zakonske izmjene omogućuju veću fleksibilnost dužnicima i bankama u nalaženju optimalnog rješenja, a posljedica bi moglo biti i veće korištenje opcije otpisa loših kredita umjesto njihove prodaje. Ističu i da je bankama u cilju imati uredne klijente koji su sposobni otplaćivati svoje kreditne obveze jer se tako smanjuje i rizik njihova poslovanja.
"Svaka banka ima vlastitu politiku poslovanja i uvjete prilikom otpisivanja potraživanja. Međutim, otpis duga je nužno provoditi po jasno određenim kriterijima, odnosno za one klijente koji imaju objektivne razloge za neizvršavanje preuzetih obveza i socijalno su ugroženi. Kada bi banke ponudile građanima i poduzetnicima otkup vlastitog duga po nižoj cijeni bez jasno definiranih socijalnih kriterija, stvorio bi se poticaj za neplaćanje. Tako bi se ugrozila financijska disciplina i štednja klijenata, a poticaj kreditora za odobravanje novih kredita bi posljedično nestao", upozoravaju u HUB-u.
Naglašavaju i da otpis potraživanja ponajviše ovisi o individualnoj situaciji klijenta pa zato u ovom trenutku nije moguće procijeniti u kojoj će mjeri zakonske izmjene utjecati na prodaju potraživanja.
Novotny: Otpisivat će se samo krediti koji se doista ne mogu naplatiti, ostatak će se reprogramirati
I u bankama koje su odgovorile na naša pitanja kažu da se može očekivati nešto više otpisa loših kredita nego do sada.
"Stupanje na snagu novih propisa omogućilo bi u takvim situacijama u većoj mjeri korištenje opcije otpisa nenaplativih ili djelomično naplativih potraživanja, umjesto njihove prodaje", odgovorili su na upit Indexa u Erste banci.
"Banka je do eskalacije pandemije koronavirusa periodično ustupala nenaplativa potraživanja u situacijama kada niti nakon višegodišnjeg procesa naplate istih nije bilo uspjeha, uključujući tu i izvansudski dogovor s dužnikom. Buduće postupanje na ovom planu bit će determinirano okolnostima, posebice u svijetlu pandemije i regulatorno-zakonodavnog okvira", stoji u odgovoru OTP banke na upit Indexa. Dodaju i da podržavaju izmjenu regulative koja ide u pravcu pomoći klijentima koji su zapali u financijske ili druge poteškoće.
Ekonomski analitičar Damir Novotny također smatra dobrima predložene izmjene Zakona o porezu na dobit te ističe da su one na tragu prakse u razvijenijim državama. Ipak, upozorava, ne treba očekivati da će banke loše kredite otpisivati kao na traci.
Damir Novotny
"Otpisivat će se ono što je doista nenaplativo, dok će se ostatak duga nastojati reprogramirati i naplatiti. No, agencije za naplatu potraživanja imat će manje posla nego do sada", ocjenjuje za Index Novotny.
U agencijama za naplatu dugova traže da se prvo definiraju socijalni kriteriji
Ne čudi stoga što u agencijama za naplatu potraživanja s velikom dozom opreza gledaju na najavljene zakonske izmjene. S radom će, kažu nastaviti, no pitaju se kakva se poruka time šalje urednim platišama.
"Treba se pitati je li dugoročno opravdano smanjivati prihode državnog proračuna kroz porezne olakšice, iz kojeg se financiraju i potrebe građana koji uredno podmiruju svoje obveze, a da bi samo nekima bili oprošteni njihovi dugovi. Mi se zalažemo za jasne socijalne kriterije i za to da se uistinu ugroženim građanima maksimalno izađe u susret. No, prvo treba definirati socijalne kriterije", poručuju iz HUAN-a.
Čini se da u udruzi Blokirani nemaju velikih očekivanja. Kervatin kaže da su banke i ranijih godina imale priliku otpisivati nenaplativa potraživanja, no rijetko su se za to odlučivale. Glavne razloge vidi u Ovršnom zakonu i kamatnim stopama koje, zaključuje, ovršni postupak čine isplativim.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.