U HITNU saborsku proceduru vlada je sa sjednice u srijedu uputila izmjene i dopune Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima kako bi se tijekom ljeta zbrinulo građane koji se nalaze u kontejnerskim naseljima ili kontejnerima uz obiteljske kuće. Izmjenama zakona tako se omogućava njihovo zbrinjavanje u zgrade koje se obnavljaju i grade novčanim sredstvima iz fondova EU i državnog proračuna, a u vlasništvu su države.
"Želimo tijekom ljeta, provođenjem zakona, omogućiti zbrinjavanje naših građana koji su u kontejnerskim naseljima i iz tog razloga idemo s prijedlogom zakona u hitnom postupku", rekao je potpredsjednik vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Istaknuo je i da se izmjenama zakona proširuje krug korisnika koji mogu ostvariti pravo na darovanje stambene jedinice u državnom vlasništvu na hrvatske branitelje i članove obitelji smrtno stradalog, nestalog ili umrlog hrvatskog branitelja.
Produljenje stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji
Uvjet je da koriste stambenu jedinicu u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i prebivaju u njoj. Omogućava se i produljenje roka stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji - do sada je bio dvije godine, a sada se propisuje maksimalni rok od četiri godine.
U poreznom tretmanu izjednačavaju se građani koji temeljem ovog zakona stječu vlasništvo nad zgradama i stanovima i građani koji stječu u vlasništvo zemljište za gradnju te neće trebati plaćati porez na promet nekretninama, ali su dužni biti prijavljeni na području na kojem imaju nekretninu.
Zakon je u hitnu saborsku proceduru upućen i zbog toga što je izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave predviđeno da se u okviru Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine integrira Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje, koji je nositelj provedbe Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, a od sada će to biti Ministarstvo.
Usvojen i Plan gospodarenja otpadom
Vlada je na sjednici usvojila Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine kojim se primjenjuju načela kružnog gospodarstva te se sustav gospodarenja otpadom na području Hrvatske usklađuje s novim ciljevima i politikama u gospodarenju otpadom.
Iako se donosi za razdoblje do 2028., Plan je utemeljen na ciljevima do 2035. godine na osnovu kojih se planira razvoj sustava gospodarenja otpadom u RH. Prema podacima iz Plana, nastavljen je trend porasta ukupnih količina nastalog otpada u Hrvatskoj.
U 2020. godini količina nastalog otpada u Hrvatskoj iznosila je 6.003.759 tona, odnosno 1.5 tona po stanovniku, a taj je trend prisutan i na EU razini, i to uz značajno veću količinu otpada koja nastaje po stanovniku (5.2 tona po stanovniku u 2018. godini).