Više od dva milijuna eura za nadzor klizišta i stambeno zbrinjavanje ugroženih

Ilustracija: Josip Regovic/PIXSELL

GOTOVO 1.2 milijuna eura osigurat će država u ovoj i dvije sljedeće godine za stambeno zbrinjavanje građana čije kuće unište ili oštete klizišta, te još 900.000 eura za monitoring klizišta. Iščitava se to iz Programa za ublažavanja posljedica klizišta u Hrvatskoj kojeg je izradilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i uputilo ga u e-savjetovanje koje traje do 13. listopada.

Unatoč različitim nepogodama koje su unatrag nekoliko godina pogodile Hrvatsku, od potresa do poplava, javnost vjerojatno još pamti slike ogromnog klizišta koje je u ožujku 2018. u Hrvatskoj Kostajnici odnijelo i uništilo nekoliko kuća i gospodarskih zgrada, a njihove stanovnike prisililo da potraže novi smještaj.

Država je pomogla stambeno zbrinuti obitelji iz Kostajnice, no kako klizišta ima i u drugim dijelovima Hrvatske, pa je Ministarstvo graditeljstva je u srpnju 2018. objavilo javni poziv za stambeno zbrinjavanje građana čije su zgrade ugrožene klizištima na koji se odazvalo 75 obitelji uključujući i obitelji iz Hrvatske Kostajnice.

Potresi utjecali na tempo izrade novog programa

Nakon toga, priča s klizištima nije završila, sve ekstremniji vremenski uvjeti su je aktualizirali, pa se, primjerice samo za srpanjskog nevremena koje je ove godine pogodilo velik dio Hrvatske, u Zagorju, koje i inače ima brojna klizišta, zbog obilne kiše aktiviralo čak 57 novih.

Nepredviđene okolnosti, prije svih zagrebački i petrinjski potres, utjecale su na tempo izrade novog programa koji određuje načine na koji će se zbrinuti stanovnici kuća koje se unište ili oštete u klizanju tla, u županijama od I do III stupnja razvijenosti, u njih 16 od 21.  

Među tim županijama ne spominju se Zagrebačka, Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija te Grad Zagreb.

Planira se privremeno trajno zbrinjavanje stanovnika, ovisno o tome je li klizište stabilizirano ili nije, i to obnovom oštećenih kuća ili gradnjom zamjenskih, darovanjem odnosno nabavom na tržištu ili izgradnjom zamjenske kuće na zemljištu u vlasništvu stanara, lokalne jedinice ili države.

Na ugrožene kuće i tlo ugrađivat će se senzori

Predviđa se i uspostava ranog upozoravanja na daljnju progresiju (napredovanje) klizišta i mogućeg urušavanja zgrada. Monitoring će se provoditi tako da se na ugrožene kuće i u tlo ugrade odgovarajući senzori za kontinuirano i/ili povremeno praćenje, a podaci o mjerenjima, u realnom vremenu, dostavljaju  stručnjacima - inženjerskim geolozima i centrima Civilne zaštite. 

Slijedom toga radit će se analize podataka i dobiti pravodobne  informacija na temelju kojih će nadležne institucije odlučiti o iseljavanju ili drugom učinkovitom odgovoru na prijetnju koju nosi klizište.

Uvođenje monitoringa rezultat je terenskog rada, predložilo ga je, naime, stručno povjerenstvo koje je u 2019. pregledalo sve lokacije na kojima su zaprimljene prijave ugroženih stanara te je izradilo kataloge svih obiđenih zgrada.
 

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.