"SLOVENIJU se s otvorenim morem može spojiti samo tako da se Hrvatska odrekne dijela svog teritorija", stav je Davorina Rudolfa, uglednog pravnog stručnjaka koji se bez puno razmišljanja povukao iz Mješovite hrvatsko-slovenske komisije za sastavljanje nacrta sporazuma o rješavanju graničnog spora čim je premijerka pristala na ovakvo rješenje.
> Pročitajte arbitražni sporazum Hrvatske i Slovenije
> Moramo izabrati: Nova blokada pregovora s EU ili loš sporazum sa Slovenijom
Rudolf je tada odbio i sve ostale funkcije koje mu je Kosor nudila, te na taj način prekinuo suradnju s Vladom, a danas, nakon što je sporazum izašao u javnost oglasio se s detaljnom analizom u kojoj navodi da će sporazum za Hrvatsku biti izuzetno štetan, vjerojatno štetniji od često spominjanog dogovora između Račana i Drnovšeka. Iz Rudolfovog se mišljenja tako iščitava da se HDZ olako odrekao stava da "Hrvatska ulazak u EU neće plaćati teritorijem" čim je voda došla do grla.
Izgubljeni u prijevodu
Rudolf tvrdi kako je sporazumom unaprijed predviđeno da Slovenija mora dobiti izlaz na otvoreno more s obzirom da arbitražni sud mora postupiti onako kako su mu naložile Hrvatska i Slovenija. "Sloveniju se s otvorenim morem može spojiti samo utvrđivanjem koridora, kojeg Slovenci zovu 'dimnik' odnosno 'dimnjak', a koji će prolaziti dijelom mora koji je sada dio hrvatskog državnog teritorija", kaže Rudolf koji ističe da, iako engleska formulacija "junction to" jest neprecizna, on ne vidi drugi način da arbitražni sud spoji Sloveniju s otvorenim morem.
A upravo se o toj čarobnoj riječi "junction" danas najviše raspravljalo na Markovom trgu. Ne doduše u sabornici već u saborskim kuloarima, piše Dragutin Lesar na svom blogu. Lesar, koji sporazum u Saboru neće podržati, ističe kako je do cjelovitog teksta sporazuma na Markovom trgu bilo nemoguće doći pa ga je morao pročitati u medijima. No, niti nakon toga ništa nije bilo puno jasnije s obzirom da je sporazum "izgubljen u prijevodu".
Englesku riječ "junction" Slovenci prevode kao "stik". Hrvati su je, pak, preveli kao "veza". No, na kraju će bitno biti samo kako će je s engleskog prevesti arbitražni sud. "Zašto je engleski tekst bitan? Zato što sporazum predviđa da se arbitražni postupak vodi na engleskom jeziku, što znači da će i dokumenti arbitražnog suda biti napisani na engleskom. A zašto je razumijevanje teksta bitno? Zato što sporazum predviđa da će tumačenje sporazuma davati arbitražni sud. Samo on, a ne stranke u sporu koje su ga i potpisale (Hrvatska i Slovenija). Mora li arbitražni sud Sloveniji omogućiti kontakt, vezu ili spoj s otvorenim morem?", pita se Lesar.
"Hrvatska se odriče mora, morskog dna i podzemlja i svih prirodnih bogatstava u njemu"
Akademik Davorin Rudolf s tumačenjem termina nema problema; on kao stručnjak međunarodnog prava jasno vidi najrealniji ishod situacije. "Nacrt arbitražnog sporazuma omogućava donošenje arbitražne odluke na temelju koje će se Hrvatska morati odreći dijela svog mora, morskog dna i podzemlja sa svim prirodnim bogatstvima u njemu, rudnim i živim, uključujući i zračni prostor, u korist Slovenije. Ili će morati svoje more i podmorje pretvoriti u otvoreno more koje nije pod ničijim suverenitetom", tvrdi Rudolf, te procjenjuje da se radi o teritoriju dužine 26 kilometara, a širine 5,4 kilometra, na što je još prije nekoliko tjedana u Saboru upozoravao Damir Kajin.
Rudolf također ističe kako Hrvatska neće imati drugog izbora osim prihvatiti konačnu odluku arbitražnog suda, a od velike pomoći neće biti ni jednostrana izjava koju Vlada prilaže uz sporazum s obzirom da ona za sud nije obvezujuća. "Sve u svemu arbitražni sporazum koji je nedavno dogovoren u Ljubljani i Zagrebu drugi je Rehnov prijedlog koji Hrvatski sabor nije prihvatio", tvrdi Rudolf za kojeg uopće nije upitno da će odluka arbitražnog suda smanjiti površinu Hrvatske.
Politički bezobrazluk
No, nije to jedini razlog zbog kojeg sporazum izaziva nezadovoljstvo, barem među oporbenim političarima. "Politički bezobrazluk" je termin kojim je Lesar opisao nastojanja Jadranke Kosor da nabrzaka, izvanredno sazvanom sjednicom Vlade, progura sporazum koji je od velikog vanjskopolitičkog uspjeha tihe diplomacije postao prilično glasan debakl. "Ovim se dokumentom zanavijek određuje 'spor o razgraničenju dviju država i nitko, pa ni gospođa Kosor, nema pravo od nas u Saboru tražiti da o njemu odlučujemo lomeći preko koljena, na brzinu", tvrdi Lesar.
Lesara su posebno razljutila tumačenja koja smo danas čuli od Vladimira Šeksa, a prema kojima Sabor može ratificirati sporazum i sa samo 39 glasova, ili u nešto optimističnijoj varijanti sa 77 glasova. Lesar smatra da se ratifikacija mora donositi dvotrećinskom većinom, a ne vidi niti razlog da se o njoj ne raspiše referendum s obzirom da isti već traži slovenska oporba.
"Odluka arbitražnog suda obvezujuća je za stranke te će tvoriti konačno rješenje spora. Prihvaćajući ovaj sporazum Sabor Republike Hrvatske unaprijed prihvaća odluku arbitražnog suda kojom može, ali i ne mora doći i do promjena granica. Pa vi sami prosudite da li prema našem Ustavu za to treba 77 ili 102 glasa!", zaključuje Lesar na blogu te poručuje da jednostrana izjava kojom Hrvatska izjavljuje da ne pristaje na zahtjev Slovenije za teritorijalnim kontaktom s otvorenim morem "vrijedi koliko i Sanaderova jamstvena kartica".