EUROPSKE zemlje moraju hitno promijeniti svoje migracijske politike koje ugrožavaju izbjeglice i migrante koji prelaze preko Mediterana, poručilo je u utorak Vijeće Europe.
"Europske zemlje ne uspijevaju zaštititi izbjeglice i migrante koji pokušavaju stići do Europe preko Mediterana. Nazadovanje u zaštiti života i prava izbjeglica i migranata pogoršava se i prouzročuje tisuće smrti svake godine koje su se mogle izbjeći", upozorila je povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović u povodu objave izvješća pod nazivom "Poziv u pomoć za ljudska prava. Sve veći jaz u zaštiti migranata na Mediteranu".
Izvješće donosi pregled provedbe preporuke povjerenice iz 2019. o spašavanju migranata na moru i predlaže skup mjera koje europske zemlje trebaju hitno poduzeti kako bi osigurale pristup koji poštuje ljudska prava u takvim situacijama.
Izvješće se odnosi na razdoblje od srpnja 2019. do prosinca 2020., usredotočeno je na središnju mediteransku rutu i pokriva pet ključnih područja: potraga i spašavanje; pravodobno i sigurno iskrcavanje spašenih osoba; suradnja s nevladinim organizacijama; suradnja s trećim zemljama; sigurne i zakonite rute.
Mnoge mjere mogu se primijeniti i na sve druge glavne migracijske rute na Mediteranu i Atlantiku od zapadne Afrike do Španjolske.
Izvješće naglašava da je, unatoč određenom ograničenom napretku, poštivanje ljudskih prava na Mediteranu loše.
Brodolomi i dalje česti
Brodolomi su i dalje česti. U promatranom razdoblju u njima je poginulo više od 2400 ljudi, a stvarna brojka mogla bi biti i puno veća.
Integritet sustava potrage i spašavanja doveden je u pitanje jer brodovi nacionalnih mornarica sve manje u tome sudjeluju, nevladine organizacije sprječava se da provode akcije spašavanja i odgađa se i odbija iskrcavanje spašenih.
Suradnja s trećim zemljama povećana je unatoč neospornim dokazima teških kršenja ljudskih prava i bez provedbe zaštitnih mjera, uključujući transparentnost i odgovornost.
"Na središnjoj mediteranskoj ruti posebice se čini da su mnoge situacije koje imaju za cilj 'raščišćavanje prostora' za presretanje libijske obalne straže postale institucionalizirane, što je dovelo do gotovo 20.000 zabilježenih teških kršenja ljudskih prava u Libiji", upozorila je povjerenica.
Pandemija covida-19 također je dovela do usvajanja restriktivnijih mjera koje imaju izravan negativni utjecaj na ljudska prava migranata.
Kako bi se zaustavilo širenje jaza u zaštiti izbjeglica i migranata koji prelaze preko Mediterana i preokrenulo situaciju, povjerenica je ponovno pozvala zemlje članice Vijeća Europe da brzo provedu njezine preporuke kako bi se osiguralo očuvanje ljudskih života i zaštita ljudskih prava ljudi u nevolji na moru.
U prvom redu predlaže da se zajamči odgovarajući i dostatni državni kapacitet za potragu i spašavanje na moru; da se osigura sigurno i brzo iskrcavanje spašenih; da se nevladinim organizacijama koje sudjeluju u potrazi i spašavanju ili monitoringu ljudskih prava omogući da rade svoj posao; da se prekine ilegalno protjerivanje (eng. pushback) i druge akcije koje izlažu izbjeglice i migrante povratku teškim kršenjima ljudskih prava te da se prošire sigurne i legalne rute.
"Krajnje je vrijeme da europske zemlje prekinu ovu sramotnu tragediju i usvoje migracijske politike koje poštuju ljudska prava. Zemlje članice ne smiju više odgađati djelovanje kako bi se spasilo živote. Radi se o životu ili smrti - i vjerodostojnosti predanosti europskih zemalja ljudskim pravima", zaključila je povjerenica.