UMJESTO najavljivanog velebnog trgovačkog centra s autobusnim terminalom i garažama, u neposrednoj blizini zgrade zagrebačkog Gradskog poglavarstva i dvorane Vatroslav Lisinski danas se nalazi potpuno devastirana zgrada.
Iako se godinama najavljivalo da će na mjestu bivšeg modernističkog sjedišta Zagrebačke banke u Paromlinskoj 2 biti sagrađena nova zgrada, danas je zapušten prostor prepun smeća i glodavaca, a u njemu se okupljaju beskućnici i ilegalni migranti.
Zgrada se nalazi na gotovo 9500 kvadrata vrijednog zemljišta u samom centru Zagreba i u neposrednoj blizini Glavnog kolodvora, ali po fotografijama bi se lako moglo pomisliti da se radi o zgradi u nekom od ukrajinskih gradova na prvoj crti bojišnice.
Grad Zagreb sada je odlučio srušiti zgradu i to naplatiti vlasniku, zagrebačkom poduzetniku Josipu Baričeviću, vlasniku lanca ljekarni Baričević i bivšem poslovnom partneru generala Ivana Čermaka u tvrtkama Crodux Derivati i Crodux Derivati Dva.
Vlasnik zgrade: Grad tvrdi da je opasna, a znaju da je statika dobra
Baričevićeva tvrtka Energenius Loci zgradu je 2018. godine kupila na dražbi na Općinskom sudu u Novom Zagrebu za 75.4 milijuna kuna. Index je razgovarao s Baričevićem, koji nije zadovoljan odlukom Grada o prisilnom rušenju zgrade.
"Grad tvrdi da je zgrada opasna za građane iako znaju da je statika dobra i da nema razloga da se ruši. Statika nije ugrožena, Grad je angažirao statičara, koji je rekao da je statika zgrade dobra. I ja sam angažirao statičara, koji je rekao da je zgrada statički apsolutno ok", kaže Baričević.
Kaže da je počeo prikupljati dokumentaciju te da je i sam planirao srušiti zgradu.
"Po pravilniku komunalni redar može dati nalog da se sruši objekt koji je, recimo, ružan ili nakaradan. Nema logike, ako je vlasništvo nečije, ne znam po kojem ključu bi to bilo. Ali dobro, tako je to u životu", kaže Baričević i dodaje: "To je moj projekt, ne vidim razlog da to netko drugi radi."
Navodi i primjer susjedne derutne zgrade koja je u vlasništvu Grada, a za nju nije naređeno rušenje.
"Imamo njihovu zgradu pored moje koja je isto tako ruševna, ali nju nitko ne spominje. To je ona ruševina koja se nalazi desno od Gradskog poglavarstva. To im ne smeta, ali moje im smeta", kaže Baričević.
Index je o zgradi u Paromlinskoj poslao upit Gradu Zagrebu, a njihov odgovor ćemo objaviti kad ga dobijemo.
"Izgradit će se nova zgrada, imat će trgovački centar i urede"
Baričević nam je najavio i da na tom zemljištu planira izgraditi novu zgradu u kojoj će se na donjim etažama nalaziti trgovački centar, dok će iznad njega biti poslovni uredi.
Prije nego što je zgrada postala vlasništvo Baričevićeve tvrtke, tadašnji gradonačelnik Milan Bandić poručio je investitorima da ne smiju graditi izvan gabarita postojeće zgrade te da će Grad Zagreb učiniti sve da zaštiti tu središnju os i vizurni koridor prema katedrali. Baričević kaže da mu to ne predstavlja problem.
"Točno se zna što se tu može i koliko kvadrata ta parcela nosi. Nema razloga da se radi nešto van GUP-a, mislim poštovati sva pravila. Nije moja ideja bila tu graditi neboder", rekao je.
Kako je počelo propadanje?
Zgrada je djelo poznatog zagrebačkog arhitekta Kazimira Ostrogovića, autora kompleksa Instituta Ruđer Bošković, zagrebačke gradske vijećnice, Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Vile Zagorje.
Gradila se od 1962. do 1964. za potrebe Komunalne banke te je bila dograđivana 70-ih godina, a zadnja dogradnja bila je 1986. godine. Zgrada je dograđivanjem izgubila izvornu vizuru.
Na toj lokaciji se od 1956. nalazila poslovnica Zagrebačke banke, koja je ugašena kad se banka 2012. preselila u svoje novo sjedište na Trgu bana Josipa Jelačića.
Propali stari planovi o trgovačkom centru s autobusnim terminalom i garažama
Neposredno prije nego što je prodala svoju središnju poslovnu zgradu u Paromlinskoj ulici u centru Zagreba, Zagrebačka banka je od arhitektonskog ureda 3LHD zatražila studiju mogućeg razvoja "Projekta Paromlinska", prema kojem bi na mjestu ove zgrade trebali niknuti novi trgovački centar te prošireni autobusni terminal s garažama.
Suteren je prema prijedlogu trebao biti rezerviran za autobusni terminal, ispod kojeg bi se nalazile tri razine podzemnih garaža, a iznad bi bili trgovački centar i poslovni, odnosno uredski prostori. Projekt je tada podržao i Grad Zagreb.
Građevinska tvrtka Stipić grupa, danas Konos Construction, krajem 2012. kupila je zgradu za 120 milijuna kuna, što je čak 26 milijuna kuna više od početne cijene koju je tražila Zagrebačka banka.
Već iduće godine Stipić grupa je podnijela zahtjev za predstečajnu nagodbu zbog 600 milijuna kuna raznih dugova. Kako su za ovu investiciju podigli kredit upravo u ovoj banci, zgrada se na kraju vratila u vlasništvo Zagrebačke banke.
Godinama najavljivali rušenje, zgrada i dalje propadala
Konos Construction je sve do 2017. godine najavljivao rušenje zgrade, koja je u međuvremenu propadala, da bi 2018. godine bila održana nova dražba, kada ju je i kupio sadašnji vlasnik Josip Baričević, odnosno njegova tvrtka Energenius Loci.
Novi vlasnik i tada je medijima govorio kako smatra da se radi o sjajnoj lokaciji i da se nada kako će projekt trgovačko-poslovnog centra zaživjeti. Tada je najavljivao da će kompleks imati i hotelske i ugostiteljske sadržaje.
Danas je derutni objekt, kako kažu stanari susjednih zgrada, mjesto na kojem se okupljaju migranti i beskućnici, a prostori nekadašnje banke su prepuni smeća, građevinskog otpada i štakora.
Sa zgrade je u zadnjih deset godina ukraden bakreni krov, prozori su razbijeni, a oko ruševine je postavljena zaštitna ograda. Ostvare li se najave sadašnjeg vlasnika, ruševina bi nakon deset godina propadanja ipak trebala nestati iz centra Zagreba.