PRIZORI kakvi se ovih dana mogu vidjeti u samom centru Dubrovnika posve su nespojivi s onima posljednjih 10 godina. Pandemija covida-19 zadala je težak udarac hrvatskom gospodarstvu, u prvom redu turizmu, u kojem je Dubrovnik izuzetno važan čimbenik. Ovog vikenda bili smo u Dubrovniku kakav, barem u svibnju, niste imali priliku vidjeti. Barem ne posljednjih 20-ak godina.
Dio grada zvan Pile, s kojeg se ulazi u samu povijesnu jezgru, lani je bio pun turističkih autobusa, taksija, autobusa javnog gradskog prijevoza koji su dovodili more turista u sam centar grada. Ipak, Pile danas zjape prazne. Sada se tu može vidjeti tek pokoji stanovnik Dubrovnika, gradski autobus koji naiđe znatno rjeđe nego prije, a taksi stajalište na Pilama, koje je bilo pretrpano vozilima, sada je gotovo sasvim prazno.
Nema redova za zidine, kafići na Stradunu poluprazni
Na samom ulazu u povijesnu jezgru s Pila već bi sada, u uobičajenim okolnostima, bio postavljen konop koji dijeli one koji ulaze na Stradun od onih koji izlaze, kako se ne bi stvarale gužve i veći zastoji. Sada konopa nema, a područje je gotovo sasvim prazno.
Jednako je i s gradskim zidinama, najvećom dubrovačkom znamenitošću. Iako je sredina svibnja, u Dubrovniku bi se sezona već itekako zahuktala, pa bi se u redovima čekalo na ulazak na zidine, no čini se kako ove sezone takvih prizora neće biti. Onofrijeva fontana, koja se nalazi u blizini ulaza na zidine, bila bi puna turista koji bi na nju dolazili kako bi se okrijepili od dugih hodanja po gradu ili, kako Dubrovčani kažu, od điravanja, no njeni su posjetitelji ovih dana u prvom redu golubovi.
Sasvim su neuobičajeni i današnji prizori dubrovačkih ugostiteljskih objekata. Kafići na Stradunu su poluprazni, u njima sada sjedi u prvom redu domaće stanovništvo, a brojni ugostiteljski objekti u staroj gradskoj jezgri, posebno restorani, svoja vrata uopće nisu otvorili jer čekaju turiste.
Na najpoznatijoj dubrovačkoj plaži, na Banjama, već u svibnju je bilo teško naći mjesto za ručnik kako biste se okupali. Gotovo trećinu plaže već sada bi zauzimale ležaljke, no to se ove godine nije dogodilo.
Grad su 'preuzeli' oni koje se dugo nije moglo vidjeti na Stradunu
Zbog mora turista koji su svakodnevno pristizali u Dubrovnik, ali i čestih gužvi i zastoja, Dubrovnik je posljednjih godina počeo intenzivnije razmišljati o održivom turizmu. Tako je broj ljudi koji se u jednom trenutku mogu nalaziti u povijesnoj jezgri reduciran na četiri tisuće, a to se postiglo jer su gradske vlasti drugačije rasporedile uplovljavanje kruzera. O novonastaloj situaciji Dubrovčani imaju podijeljeno mišljenje, no većina je ipak zabrinuta jer Dubrovnik u živi od turizma.
„U Dubrovniku uglavnom živimo od turizma pa je 80 posto ljudi u nezahvalnoj poziciji, a oko 20 posto ljudi likuje jer će se moći slobodno kupati na plažama i šetati Stradunom bez gužvi, pretpostavljam da su to mahom oni koji rade u državnim firmama. Dakle, nekome se smrknulo, nekome je svanulo. Naša ekonomija se u prvom redu bazira na turizmu, a pokazalo se da to nije pametno. Lijepo je vidjeti moje stare prijatelje, lokalce, koji su ostali u zidinama, možda se neki koji ne budu mogli iznajmljivati ove godine i vrate…“, izjavio je poduzetnik i turistički vodič Ivan Vuković koji je dubrovačkim posjetiteljima itekako poznat po svojim Game of Thrones turama.
I zaista, prizori koji se dugo nisu mogli vidjeti u Dubrovniku nisu samo poluprazan grad sredinom svibnja nego i lokalno stanovništvo koje sa svojim obiteljima uživa u povijesnoj jezgri. I dok bi posljednjih godina gotovo sve u samoj jezgri bilo podređeno turistima, danas je ona mjesto u koje dolaze lokalci popiti kavu, u kojem se okupljaju roditelji s djecom i u kojem ta djeca bicikliraju, druže se i igraju.
„Doduše, to je trend koji sam primijetio posljednjih godina unutar zidina. Djece je bilo i prije, ali to sada malo više dolazi do izražaja jer nema turista. Viđao sam djecu zadnjih nekoliko godina kako opet nabijaju loptu po Stradunu i ne obaziru se na strance ni pet posto“, kaže Vuković.
Brojke najbolje govore koliki je turizam doživio pad
O razlici Dubrovnika danas i Dubrovnika otprije nekoliko godina govore i brojke Turističke zajednice grada Dubrovnika, koja nam je dostavila podatke o dolascima i noćenjima od 12. travnja do 12. svibnja u posljednjih 10 godina.
Tako je ove godine u spomenutom periodu u Dubrovniku ostvareno 215 dolazaka i 5019 noćenja. Za usporedbu, u turistički rekordnoj 2019. godini Dubrovnik je bilježio preko 148.500 dolazaka i gotovo 417 tisuća noćenja u istom periodu. Dubrovnik je od 2017. godine od polovice travnja do polovice svibnja bilježio preko 100 tisuća dolazaka i preko 300 tisuća noćenja, a rastao je svake godine. Taj je broj prije 2017. bio nešto manji, no rastao je iz godine u godinu, da bi sada zbog pandemije koronavirusa naglo opao.
Nacionalni park Plitvička jezera svoje je posjetitelje privukao drastičnim smanjenjem cijene ulaznica u predsezoni, a ovaj su primjer slijedili i u Dubrovniku. Tako je cijena ulaznice za gradske zidine snižena s dosadašnjih 200 na 50 kuna, dok je cijena ulaznice za zidine u Stonu i Sokol kulu u Konavlima sa 70 snižena na 30 kuna. Akcijska cijena je na snazi do 30. lipnja. Osim toga, cijena karte za posjet Rezervatu Lokrum snižena je na 100 kuna, a dosad je ona iznosila 200 kuna.
Međutim, za razliku od Plitvica koje su središte Hrvatske i geografski smještene na svega dva, tri sata od većih hrvatskih gradova, Dubrovačko-neretvanska županija se nalazi na samom jugu, od ostatka Hrvatske odvojena je teritorijem Bosne i Hercegovine. Dubrovnik je u prvom redu aviodestinacija, a obustava međunarodnih letova zadala je težak udarac, stoga se u Dubrovniku o konkretnijoj sezoni i ne razmišlja prije ponovnih dolazaka zrakoplova.