Pripadnici korpusa Azov Nacionalne garde izveli su napade na ciljeve u blizini okupiranog Mariupolja i ruske granice, objavivši danas videosnimke tih akcija.
Među ostalim, izvješćuje se o nestašici dizela na tom području, dok su Ukrajina i Rusija postigle dogovor o tehničkim uvjetima za evakuaciju oko 6000 civila iz okupiranog dijela Hersonske oblasti.
Istovremeno, Kijev je vratio osmero djece s područja pod ruskom okupacijom, piše Kyiv Independent.
"Ukrajinski teritorij mora biti oslobođen od ruskih trupa. Najpouzdaniji način da se to postigne jest pomicanje sanitarne zone za neprijateljsku logistiku bliže samoj Rusiji i okupiranom Krimu", navodi se u priopćenju Azova. Na objavljenoj snimci vide se napadi na autocestama Mariupolj-Taganrog i Mariupolj-Volnovaha.
Mariupolj u Donjeckoj oblasti pod ruskom je okupacijom od 21. svibnja 2022. godine, nakon povlačenja ukrajinskih snaga iz čeličane Azovstal.
Među braniteljima grada bili su i borci tadašnje bojne Azov, od kojih su se neki predali ruskim snagama i još uvijek su u zarobljeništvu.
Petro Andrjuščenko, bivši savjetnik gradonačelnika Mariupolja, izvijestio je o nestašici dizela uslijed stalnih napada. Ukrajina je posljednjih tjedana pojačala dalekometne udare na ruske vojne objekte i infrastrukturu na okupiranim teritorijima i unutar Rusije.
Dogovor o evakuaciji 6000 civila iz Hersonske oblasti
Ukrajina i Rusija dogovorile su tehničke uvjete za evakuaciju oko 6000 civila iz okupiranog grada Oleški i okolnih područja na prvoj crti, potvrdio je danas ukrajinski pučki pravobranitelj Dmitro Lubinec. Na tiskovnoj konferenciji u Kijevu rekao je da su ukrajinski i ruski predstavnici 15. svibnja održali pregovore o evakuaciji.
"Što se tiče tehničkih detalja, sve smo dogovorili. Sada od ruske strane čekamo datum kada će započeti prekid vatre i kada će moći početi sama fizička evakuacija", izjavio je Lubinec. Cilj evakuacije je premještanje civila na teritorij pod ukrajinskom kontrolom.
Oleški, grad na istočnoj obali Dnjepra, nalazi se blizu bojišnice otkako su ukrajinske snage u studenom 2022. oslobodile Herson.
Lokalni stanovnici koji su pobjegli svjedoče o nestašici hrane, čiste vode i lijekova te ograničenom pristupu evakuaciji jer su ruske trupe navodno minirale cestu. Područje je pretrpjelo i katastrofalne poplave nakon uništenja brane Kahovka u lipnju 2023., što je dodatno pogoršalo teške humanitarne uvjete.
Kijev odbacuje ruske tvrdnje o civilnim žrtvama
Glavni stožer ukrajinske vojske 22. svibnja odbacio je ruske tvrdnje da je u ukrajinskom napadu dronom u okupiranoj Luhanskoj oblasti ubijeno šestero ljudi i ozlijeđeno više desetaka djece. Kijev navodi da je gađao isključivo ruske vojne ciljeve na tom području. Ruski predsjednik Vladimir Putin osudio je navodni napad, a Moskva je zatražila hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a.
Ukrajinski Glavni stožer nazvao je ruske tvrdnje "obmanjujućim informacijama", ističući da se strogo pridržava međunarodnog humanitarnog prava i gađa vojnu infrastrukturu.
Ruska povjerenica za ljudska prava Jana Lantratova tvrdila je da su dronovi pogodili studentski dom i zgradu fakulteta u Starobilsku, ranivši 35 djece. S druge strane, ukrajinska vojska priopćila je da je tijekom noći 22. svibnja pogodila niz ruskih ciljeva na području Starobilska, uključujući rafineriju nafte, skladišta streljiva, sustave protuzračne obrane te jedno od sjedišta elitne ruske jedinice za bespilotne letjelice.
Povratak osmero djece s okupiranih teritorija
Ukrajina je tijekom proteklog tjedna vratila osmero djece i tinejdžera s područja pod ruskom okupacijom, priopćila je 22. svibnja ukrajinska nevladina organizacija Save Ukraine. "Svatko od njih pretrpio je pritisak, prijetnje, strah i pokušaje 'preodgoja', ali danas je sve to konačno iza njih", navodi se u objavi.
Među spašenom djecom je i 17-godišnja Alina, koju su u školi na okupiranom teritoriju zlostavljali jer je Ukrajinka. Učenici su bili prisiljeni svako jutro slušati rusku himnu i prikupljati donacije za rusku vojsku, a učitelji su onima koji su to odbili davali niže ocjene. Djeca su vraćena uz pomoć partnera u sklopu predsjedničke inicijative Bring Kids Back UA.
Prema ukrajinskoj bazi podataka "Djeca rata", od veljače 2022. najmanje 20.000 ukrajinske djece oteto je i odvedeno u Rusiju ili na područja pod ruskom kontrolom. Ukrajinski dužnosnici procjenjuju da bi stvarni broj mogao biti znatno veći, do 300.000. Međunarodni kazneni sud izdao je 2023. naloge za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i povjerenice za prava djece Marije Lvove-Belove zbog njihove uloge u otmicama.
Krimski Tatari: 82 godine nakon deportacije i dalje pod terorom
Za Liju Gazi, 24-godišnju krimskotatarsku aktivisticu u egzilu, druga polovica svibnja svake godine označava i osobnu i kolektivnu tragediju - prisilnu deportaciju i genocid nad njezinim narodom. U svibnju 1944. sovjetska tajna policija deportirala je više od 190.000 autohtonih krimskih Tatara s Krima u Središnju Aziju, a među žrtvama su bili i članovi obitelji Gazi.
"U našim domovima i danas žive stranci, a najstrašnije je što nekažnjivost tih zločina omogućuje da se oni neprestano ponavljaju", rekla je Gazi. Deportacija je provedena po naredbi sovjetskog diktatora Josifa Staljina, koji je cjelokupnu populaciju proglasio izdajicama. Procjenjuje se da je u tom procesu umrlo 8000 krimskih Tatara.
Desetljećima kasnije, povijest se ponavlja. Na Krimu, okupiranom od 2014., krimski Tatari suočavaju se s političkom represijom, progonom te brisanjem identiteta i povijesti. Prema podacima ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova, Rusija od 16. ožujka drži u zatočeništvu gotovo 300 ljudi s Krima pod politički motiviranim optužbama, od kojih su 159 krimski Tatari.