SLUČAJ Mirele Čavajde, trudnice kojoj su četiri zagrebačke bolnice i prvostupanjska komisija uskratile zakonsko pravo na prekid trudnoće zbog agresivnog tumora na mozgu, ponovno je pokrenuo polemike i svjetonazorske ratove oko zakona i dostupnosti pobačaja u Hrvatskoj.
Oni su se slučajno vremenski podudarili sa sličnim ratovima koji se o sličnom pitanju vode u SAD-u. Povod za njih je najava da bi američki Vrhovni sud kojim dominiraju republikanci mogao poništiti povijesnu sudsku praksu poznatu kao Roe protiv Wadea koja je legalizirala pobačaj.
Roe protiv Wadea je značajna odluka američkog Vrhovnog suda iz 1973. u kojoj je on presudio da Ustav Sjedinjenih Država štiti slobodu trudnice da izabere pobačaj bez pretjeranih ograničenja vlasti. Odluka je poništila mnoge američke savezne i državne zakone o pobačaju.
Dokument koji je nedavno procurio u američke medije pokazao je da većina sudaca Vrhovnog suda SAD-a planira podržati poništenje odluke što će svakoj saveznoj državi omogućiti da uvede svoja ograničenja prava na prekid trudnoće. Za očekivati je da bi se to moglo dogoditi u brojnim republikanskim saveznim državama, osobito u tzv. Biblijskom pojasu.
Istraživanje utjecaja prava na pobačaj na stope kriminala
Pobačaj postoji još od vremena drevne Kine i Egipta. No od kada je u brojnim zapadnim državama prvi put zakonski legaliziran i reguliran sredinom 20. stoljeća, vode se polemike između pobornika i protivnika prava na prekid trudnoće.
Istovremeno stručnjaci nastoje istražiti njegov utjecaj na pojedince i društvo. Na tu temu provedena su brojna istraživanja. Primjerice, brojne studije pokušale su otkriti postoji li neka povezanost između legalizacije pobačaja i pada stope kriminala.
Prema jednoj kontroverznoj hipotezi, poznatoj kao Donohue-Levitt hypothesis, dostupnost pobačaja rezultirala je manjim brojem rođenja djece s najvećim rizikom od počinjenja kaznenog djela.
Najranije istraživanje koje je ukazivalo na takvu mogućnost provedeno je u Švedskoj 1966.
Godine 2001. Steven Levitt sa Sveučilišta u Chicagu i John Donohue sa Sveučilišta Yale tvrdili su, pozivajući se na svoja istraživanja i ranija istraživanja drugih autora, da će djeca koja su neželjena ili čiji ih roditelji ne mogu uzdržavati s većom vjerojatnošću postati kriminalci nego djeca koja su željena.
Neka kasnija istraživanja na tu temu potvrdila su nalaze, dok su neka druga došla do zaključka da legalizacija pobačaja nije utjecala na stope kriminala.
No Donohue i Levitt objavili su u studenom 2020. novu studiju nazvanu Utjecaj legalizacije pobačaja na kriminal u posljednja dva desetljeća, koja je, prema njihovim tvrdnjama, provedena rigoroznije nego prva, a potvrdila je nalaze iz prve
„Procjenjujemo da je zbog legaliziranog pobačaja ukupni kriminal od 1998. do 2014. godine pao za 17.5% - što je pad od 1% godišnje. Od 1991. do 2014. stopa nasilnih i imovinskih zločina pala je za po 50%. Procjenjuje se da je u ovom razdoblju legalizirani pobačaj smanjio nasilni kriminal za 47% i imovinski kriminal za 33%, što znači da se njime može objasniti veći dio opaženog pada kriminala“, zaključili su autori studije Donohue i Levitt.
Velika studija utjecaja na zdravlje i financije žena
Brojne druge studije pokušale su istražiti utjecaj legalizacije pobačaja na zdravlje, blagostanje i financijsku sigurnost žena.
Naime, dva ključna argumenta protivnika prava na pobačaj su da on šteti ženskom zdravlju, kako psihičkom, tako i fizičkom, te da slobodan pristup pobačaju više nije neophodan kako bi se ženama pomoglo da ostvare financijsku neovisnost jer danas postoje mnogi zakoni koji štite jednake ekonomske mogućnosti.
Ispitivanje valjanosti ovih tvrdnji bilo je vrlo teško. Najznanstveniji način da se izmjeri utjecaj abortusa na trudnice bilo bi tzv. randomizirano kontrolirano ispitivanje, oblik znanstvenog eksperimenta koji se koristi za kontrolu čimbenika koji nisu pod izravnom eksperimentalnom kontrolom. Primjeri takvih eksperimenata su klinička ispitivanja koja uspoređuju učinke lijekova, kirurških tehnika, medicinskih uređaja, dijagnostičkih postupaka ili drugih medicinskih tretmana.
U njima se ispitanici nasumično raspoređuju u skupine od kojih jedna dobiva tretman, a druga ne, čime se omogućuje statistička kontrola nad utjecajima koje je inače teško kontrolirati. Ako je dobro osmišljeno, pravilno provedeno i ako uključi dovoljno sudionika, takvo ispitivanje može postići dovoljnu kontrolu nad zbunjujućim čimbenicima kako bi pružilo korisnu usporedbu proučavanih tretmana. No kada su u pitanju trudnice, takvo je ispitivanje nemoguće provesti zbog etičkih razloga. Nitko ne može trudnicama nasumično odrediti da pobace ako to ne žele niti da ne pobace, ako žele.
Zbog navedenih razloga posebno važnom smatra se studija nazvana Turnaway Study, prospektivna longitudinalna studija koja kroz dugo razdoblje kontinuirano prati i ispituje učinke neželjene trudnoće na živote žena, a provodi se u sklopu programa Unapređenje novih standarda u reproduktivnom zdravlju (ANSIRH) sa sjedištem na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu (UCSF).
Glavni cilj te studije je istražiti mentalno zdravlje, fizičko zdravlje i socioekonomske posljedice pobačaja u usporedbi s nošenjem neželjene trudnoće do poroda.
Po čemu je posebna studija Turnaway?
Prije studije Turnaway, bilo je malo kvalitetnih istraživanja o fizičkim i društvenim posljedicama neželjene trudnoće za žene. U fokusu većine njih bilo je pitanje uzrokuje li pobačaj probleme mentalnog zdravlja kao što su depresija i posttraumatski stresni poremećaj ili uporaba alkohola i droga.
No u njima su se često analizirale skupine koje nisu bile prikladne za uspoređivanje. Primjerice, uspoređivale su se žene koje su pobacile s onima koje su po vlastitom izboru nastavile trudnoću do termina. Pritom su se autori uglavnom koristili retrospektivnim dizajnom koji je ovisio o izvještavanju žena o trudnoćama i pobačajima unatrag. Takve su usporedbe inherentno pristrane i daju iskrivljenu sliku života nakon voljnog pobačaja ili nastavka trudnoće.
Autori studije Turnaway pronašli su rješenje za navedene metodološke probleme. Njezina voditeljica Diana Greene Foster, profesorica na odjelu za opstetriciju, ginekologiju i reproduktivne znanosti na Sveučilištu Kalifornija u San Franciscu, sa svojim je timom za potrebe studije regrutirala žene u klinikama za pobačaje i usporedila ishode među onima koje su bile tek iznad gestacijske granice za pravo na pobačaj tako da im je on odbijen, s onima koje su bile malo ispod granice tako da im je pobačaj odobren i izvršen. Upravo zbog tog odbijanja studija je nazvana Turnaway.
Od 2008. do 2010. u studiju je bilo uključeno gotovo 1000 žena koje su tražile pobačaj u 30 ustanova u 21 američkoj saveznoj državi. Nakon toga sudionice su svakih šest mjeseci intervjuirane telefonom u razdoblju od pet godina.
Ključni nalazi studije
Ključni nalaz studije Turnaway je da su žene koje su željele postupak, ali im je on uskraćen, u usporedbi s onima kojima je odobren, prošle gore u brojnim aspektima života, uključujući financijsku situaciju, obrazovanje te fizičko i mentalno zdravlje.
Rezultati su, među ostalim, pokazali da žene koje su pobacile nemaju veću vjerojatnost da će imati depresiju, anksioznost ili suicidalne ideje od onih kojima je postupak odbijen. Naprotiv, pet godina nakon zahvata oko 95% žena navelo je da je pobačaj bio prava odluka za njih.
S druge strane žene kojima je željeni pobačaj odbijen tako da su morale iznijeti neželjenu trudnoću do termina, imale su četiri puta veće šanse za život ispod federalne razine siromaštva.
“Žene kažu da nemaju novca za uzdržavanje djeteta, a mi vidimo da im trpi ekonomski ishod. Kažu da im veza nije dovoljno jaka da odgajaju dijete, a vidimo da im se odnos pogoršava. Kažu da žele ostvariti druge životne ishode, a vidimo da na te životne ishode snažno utječe mogu li pobaciti”, komentirala je nalaze Foster.
Rezultati studije Turnaway također su pokazali da je kod žena kojima je odbijen pobačaj postojala veća vjerojatnost ozbiljnih komplikacija na kraju trudnoće, uključujući eklampsiju i smrt (dvije žene umrle su pri porodu, što je značajno više od američkog prosjeka); veća vjerojatnost da će ostati vezane uz nasilne partnere; veća vjerojatnost da će patiti od tjeskobe i gubitka samopoštovanja u kratkom roku nakon što im je pobačaj odbijen; veća vjerojatnost da će godinama nakon trudnoće doživjeti loše tjelesno zdravlje, uključujući kroničnu bol i gestacijsku hipertenziju te manja vjerojatnost da će ostvariti željene životne planove u narednoj godini.
Studija je također otkrila da uskraćivanje pobačaja ima ozbiljne negativne posljedice za djecu rođenu neželjenom trudnoćom, kao i za već postojeću djecu u obitelji.
Najbolja studija do danas
Rezultati studije Turnaway opisani su u 50 znanstvenih radova, od kojih su gotovo svi objavljeni u recenziranim časopisima od 2012. do 2020. Ona je do danas, jedna od najopsežnijih u tom području i najpriznatijih među znanstvenicima. Također je objavljena u obliku knjige čiji bi naslov u prijevodu bio "Studija odbijanja: Deset godina, tisuću žena i posljedice pobačaja ili njegova odbijanja".
Foster je već najavila da se sa svojim timom priprema za provođenje studije koja će istražiti na koji će način utjecati obaranje prakse Roe protiv Wadea.