VELIKA BRITANIJA podržala je odluku SAD-a da uvede sankcije srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku dok stižu pozivi da se i države Europske unije pridruže kažnjavanju tog političara kojega je Washington označio izravnom prijetnjom miru i stabilnosti u BiH.
Britanska ministrica vanjskih poslova Elizabeth Truss je porukom na svom Twitter nalogu pozdravila izjavu američkog državnog tajnika Anthonyja Blinkena koji je potvrdio kako će SAD sankcionirati Dodika zbog "koruptivnog i destabilizirajućeg ponašanja".
"Korupcija je prijetnja slobodi, demokraciji i miru u Bosni i Hercegovini. Velika Britanija pozdravlja ciljane sankcije SAD-a", napisala je šefica britanske diplomacije.
Njemačka ministrica: Postojeći režim sankcija trebao bi biti korišten i protiv Dodika
Novi zamjenik ministra vanjskih poslova Češke Martin Dvoržak je pak za lokalne medije u svojoj zemlji kazao kako mu se osobno čini da bi se trebalo distancirati od potpore koju Dodiku pružaju političari poput mađarskog premijera Viktora Orbana.
"Osobno imam problem s onim što vidim da se zbiva u Bosni uz veliku potporu Viktora Orbana", kazao je Dvoržak za češki portal Seznam Zpravy.
Za uvođenje sankcija otvoreno se zalaže njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.
"Postojeći režim sankcija (EU) trebao bi biti korišten i protiv Dodika", kazala je Baerbock u prosincu prošle godine, komentirajući krizu u BiH koju je ocijenila zabrinjavajućom.
Mađarska protiv sankcija
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman je u srijedu, prije nego što je SAD objavio odluku o uvođenju novih sankcija Dodiku, kazao kako na razini tijela EU još nije bilo formalne rasprave o mogućem uvođenju sankcija osobama iz BiH.
"Treba najprije iscrpiti sve mogućnosti koje proizlaze iz razgovora i dijaloga pa onda utvrditi ostale instrumente koji bi trebali djelovati da se nastave reformski procesi u BiH", kazao je Grlić Radman novinarima tijekom posjeta Sarajevu.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto ranije je kazao kako će se Budimpešta usprotiviti svakom pokušaju da se na razini EU donese odluka o uvođenju sankcija čelnicima bosanskih Srba koje Zapad smatra odgovornima za najveću krizu u koju je BiH zapao nakon okončanja rata 1995. godine.
Na tu činjenicu otvoreno računa i Dodik koji je u prvom reagiranju nakon objave novih sankcija kojima će biti podvrgnut kazao kako će nastaviti svoju dosadašnju politiku, a da pritom računa na potporu iz inozemstva.
"Imamo mi prijatelje"
"Imamo mi prijatelje. Nije to baš tako kako oni (Zapad) pokušavaju prikazati", kazao je Dodik koji je uvođenje sankcija u srijedu navečer obilježio na bizaran način, okupivši najviše dužnosnike iz reda bosanskih Srba u jednoj kavani u Banjoj Luci. Na društvenim se mrežama pojavila snimka na kojoj se vidi kako Dodik uz predsjedatelja Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltiju, predsjednicu Republike Srpske Željku Cvijanovć i još nekolicinu bliskih suradnika uz piće i harmonikaša kojega je dovodio i u Predsjedništvo BiH pjeva "velika je Amerika, ali metar našeg sela - Amerika cijela".
Dodik i njegovi suradnici najavili su kako će narednog vikenda u Banjoj Luci organizirati veliku proslavu 9. siječnja koji uporno obilježavaju kao dan Republike Srpske, unatoč presudi Ustavnog suda BiH koji je svojim pravorijekom utvrdio kako je to neustavni praznik.
Američke sankcije
Jedan od razloga zbog kojih je SAD nametnuo sankcije Dodiku je upravo nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH.
Uz Milorada Dodika pod američkim su sankcijama od srijede i njegov pravni savjetnik Milan Tegeltija, kao i njegova supruga Tijana, medijska kuća Alternativna televizija (ATV) iz Banje Luke koju SAD tretira kao propagandno sredstvo Dodikovog režima, kao i Mirsad Kukić, lokalni moćnik iz Banovića, koji je tamo osnovao svoju stranku, a moć crpi iz dugogodišnjeg upravljanja velikim rudnikom ugljena koji opskrbljuje termoelektrane. Kukić je ranije isključen iz članstva u Stranci demokratske akcije (SDA).
Mediji u BiH nagađaju kako će se popis pojedinaca, ali i tvrtki iz BiH pod sankcijama SAD-a u narednim danima proširivati te da bi se na crnoj listi Ministarstva financija SAD-a moglo naći više od pedeset imena.