CROATIA RECORDS izgubio je spor na Ustavnom sudu Republike Hrvatske i sada je konačno jasno da privatizaciju Jugotona nisu proveli na pravilan način, već su otuđili iznimno vrijednu diskografsku imovinu i na njoj desetljećima zarađivali milijune kuna. Ustavni sud odbio je žalbu Croatije Records koji je tvrdio da je cijeli postupak do sada bio nepravedan.
Tako na snazi ostaje odluka Visokog upravnog suda Republike Hrvatske koji je ustvrdio da je najveći domaći diskograf Croatia Records nepravilno privatizirao Jugoton. Sud je, kako je pisao Telegram, pravomoćnom presudom utvrdio da vrijednost tih snimki, na temelju koje se rade nove snimke i kompilacije, nikada nije procijenjena niti je za nju Croatia Records išta platio.
Radi se o pravomoćnom kraju jedne od najnotornijih privatizacijskih trakavica u Hrvatskoj. U pretvorbi sredinom devedesetih godina plaćene su nekretnine i druga imovina nekadašnjeg Jugotona, no vrijedna diskografska materija preuzeta je, prema odluci Visokog upravnog suda, u nepravilnom procesu.
Što je odlučio Ustavni sud?
Croatia Records se žalio da sudski postupak nije bio pravedan jer se sudovi nisu rukovodili činjenicama koje su sami utvrdili, već onim što su im prezentirali Hrvatska glazbena unija i DORH. Uvjeravali su da je privatizacija provedena OK te da su fonogrami njihovo vlasništvo u koje se država nije smjela uplitati. Pozivali su se i na poduzetničke slobode, no ništa od toga Ustavni sud nije prihvatio, piše Telegram.
Ustavni suci kažu da je sudski postupak proveden u skladu sa zakonom. "Postupak koji je prethodio ustavnosudskom postupku nije rezultirao povredom ustavnog prava iz Članka 29. stavka 1. Ustava, kao niti prava na sudsku kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata upravnih tijela iz Članka 19. stavka 2. Ustava", napisano je u odluci Ustavnog suda.
28 godina koristili i zarađivali na snimkama koje legalno nisu bile njihove
Nakon raspada Jugoslavije, kao sljednica Jugotona, tisuće master-snimki među kojima i one najpoznatijih izvođača naslijedila je Hrvatska naklada zvuka i slike, koja je kasnije preimenovana u Croatia Records. Udjeli te tvrtke, prema Zakonu o pretvorbi, devedesetih su privatizirani. Ukratko, Croatia Records je 28 godina koristio i zarađivao na snimkama koje nisu legalno bile njegove.
"Rješenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju od 5. listopada 1993. godine", stoji u presudi Visokog upravnog suda iz kolovoza prošle godine, "utvrđeno je da će se dio fonoteke, za koji nadležna tijela utvrde da se ne smatra dijelom nacionalnog blaga Republike Hrvatske naknadno procijeniti, a dionice u protuvrijednosti vratiti Fondu za privatizaciju, što međutim nije provedeno."
Predstavnici Croatia Recordsa s time se ne slažu i tvrde da fonograma nije moglo ni biti na popisu privatizirane imovine jer je pojam fonograma u Zakon o autorskom pravu uveden 2003. godine. Te 2003. provedena je i revizija u Croatia Recordsu.
I dok u toj diskografskoj kući tvrde kako je revizija rekla da je s privatizacijom bilo sve u redu, u Hrvatskoj glazbenoj uniji (HGU) iz nalaza revizije iščitali su kako u postupku pretvorbe Jugotona ipak nije procijenjena vrijednost snimaka, odnosno mastera iz Jugotonove arhive. Uslijedile su godine tijekom kojih je ovaj problem bio pod tepihom, a snimke su se uredno koristile.
Je li Štulić bio u pravu?
Nekadašnji frontmen Azre Branimir Johnny Štulić u svojim je rijetkim javnim istupima tvrdio da ga je Croatia Records oštetio. Štulićeve tužbe protiv Croatia Recordsa uglavnom se tiču autorskih prava za njegove albume, no za pretpostaviti je kako je u istupima mislio i na problematičnu privatizaciju u kojoj nisu plaćeni Jugotonovi fonogrami.
"Sudovi u Srbiji su bar prihvatili žalbe mojih odvjetnika, dok u Hrvatskoj nisu čak željeli ni započeti postupak. Ja sam zaista jedinstven slučaj vjerojatno u svijetu, da mi se za sve moje glazbene i literarne radove nisu plaćali zasluženi honorari", izjavio je Štulić prije nekoliko godina o svojim tužbama.
"Mnogi misle da meni nije stalo do novca, ali ja ne razmišljam tako. Normalno je da dobijem novac koji sam pošteno zaradio. Nitko mi ne može uzeti dušu. Blues pjevačica Billie Holiday je umrla u bijedi, a ja kažem - nije sirota Billie, već skladatelj i pisac Johnny, ne želim tako skončati", kazao je. Sve Štulićeve tvrdnje čelnici najveće domaće diskografske kuće su demantirali.
Pravdali su se ugovorima koje su s Azrom imali još 1980-ih.
Milijunski iznosi se koristili za financiranje privatne firme
Kako je pisao Telegram, milijunski iznosi od eksploatacije fonoteke završe u državnom proračunu ili u nekom fondu Ministarstva kulture, a ovaj se novac koristio za financiranje privatnog poduzeća. Ministarstvo kulture je tek godinama kasnije poslalo CERP-u dopis u kojem potvrđuje da fonogrami doista nisu procijenjeni tijekom privatizacije.
Nakon toga CERP 21. listopada 2016. donosi i formalno rješenje u kojem to i potvrđuje. No Croatia Records protiv tog rješenja podnosi tužbu Upravnom sudu u Zagrebu. Pokušavaju uvjeriti sud da su fonogrami ipak procijenjeni, no na kraju se ispostavlja da nisu u pitanju master-snimke, nego potrošne magnetofonske trake.
Upozoravaju zatim da bi izdvajanje fonograma iz njihove imovine i vraćanje CERP-u sada utjecalo na njihov "tehnološki proces". Ponavljaju da u vrijeme privatizacije nije bilo zakonske definicije fonograma.
Međutim i Upravni sud u Zagrebu 2019., kao i sada, nakon žalbenog postupka, Visoki upravni sud RH, odbija tužbu Croatia Recordsa. Pravomoćno je tako utvrđeno da vrijedne fonograme Croatia Records svih ovih godina nije smio koristiti jer nisu bili njegovi.
Ministarstvo kulture i medija kaže da ne zna što će s tim
Telegram je još prošlo ljeto pitao Ministarstvo kulture i medija što će nakon svega poduzeti, odnosno hoće li definirati koji fonogrami predstavljaju nacionalno blago, a koji eventualno mogu biti prodani Croatia Recordsu. Tada su nam kazali kako rješenje još nemaju.
"Zbog iznimne složenosti vezane uz gradivo Croatia Recordsa, a povodom presude Visokog upravnog suda, Ministarstvo kulture i medija će s nadležnim tijelima: Ministarstvom pravosuđa i uprave, Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Županijskim državnim odvjetništvom održati ponajprije podrobne konzultacije i dogovor u vezi poduzimanja daljnjih aktivnosti i postupanja uz navedenu presudu i predmetne fonograme", poručili su tada.
U međuvremenu su doznali da su zapravo čekali ishod postupka na Ustavnom sudu što ga je Croatia Records već bio najavio.