HRVATSKO gospodarstvo će se na razine prije izbijanja koronakrize vratiti tek za tri godine, upozorava se u novim prognozama londonskog The Economist Intelligence Unita (EIU), skupine stručnjaka vezanih uz poznati tjednik The Economist.
Prema njihovim prognozama, povratak hrvatske ekonomije na razinu na kojoj je bila 2019. godine izgledan je tek u 2023. godini. Doduše, početak oporavka od koronakrize možemo očekivati već u sljedećoj godini, no taj će oporavak, ističu u Londonu, biti umjeren. Ili, jednostavnije rečeno, sporiji od očekivanog.
Hrvatska je jako ovisna o turizmu, grani koju je koronakriza bacila na koljena
Osim toga, dodaju, Hrvatska je jako ovisna o turizmu, a u toj se djelatnosti ne očekuje brz oporavak, odnosno povratak na razinu na kojoj je bila prije izbijanja krize koju je izazvala pandemija koronavirusa. Te su prognoze na tragu upozorenja svjetskih ekonomista da će upravo turizam biti najteže pogođen koronakrizom i da će oporavak u toj djelatnosti trajati godinama, a da bi se ponašanje i zahtjevi turista u nekim segmentima mogli čak i trajno promijeniti.
"Očekujemo da će potrošači ostati oprezni kada je riječ o putovanjima u ovoj godini, kako zbog straha od zaraze, tako i zbog smanjenog raspoloživog dohotka tijekom recesije", objašnjava za Index Prianthi Roy, analitičarka EIU-a koja pokriva Hrvatsku.
Naša sugovornica smatra da Hrvatsku u ovoj godini očekuje snažan pad gospodarske aktivnosti. Posebno bi se problematičnim moglo pokazati drugo ovogodišnje tromjesečje, u kojem je hrvatsko gospodarstvo bilo "zaključano" otprilike mjesec i pol.
"Zaključavanje" ekonomije dovelo je do kraha brojne hrvatske tvrtke
Lockdown je, podsjetimo, doveo do kraha, ili barem do ruba provalije, brojne hrvatske tvrtke, a u tom je razdoblju bez posla ostalo oko 50.000 radnika. Počelo je i smanjivanje plaća zaposlenima u hrvatskim tvrtkama.
Postupno "otključavanje" hrvatskoga gospodarstva omogućilo je kakvu-takvu turističku sezonu na Jadranu, no ona će, ocjenjuju u EIU-u, biti slaba. Osim toga, Hrvatska od kraja lipnja bilježi nove, razmjerno velike brojke novooboljelih od koronavirusa. Posljedice krize, ističu u EIU-u, osjetit će se u brojnim segmentima - od smanjenja osobne potrošnje, preko pada investicija, turizma i trgovine, pa do eksplozije proračunskoga manjka i javnoga duga u ovoj godini.
"U 2020. godini očekujemo snažan pad hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 8,6 posto. Djelomičan oporavak očekujemo u 2021. godini, no povratak gospodarstva na pretkrizne razine, odnosno na razinu iz 2019., očekujemo tek u 2023. godini", zaključuju u EIU-u.
U EIU-u su ipak nešto optimističniji od Europske komisije
Nove prognoze EIU-a u dijelu posrnuća gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini nešto su blaže od onih koje je nedavno iznijela Europska komisija. U Bruxellesu su, naime, nedavno ocijenili da Hrvatska u 2020. može očekivati pad BDP-a od čak 10,8 posto. Očito, u EIU-u očekuju da će turizam, ma kakav bio, i u ovoj godini dati određeni doprinos hrvatskom gospodarstvu. Ipak, njihova upozorenja o sporom oporavku i povratku na razine prije koronakrize tek u 2023. godini zabrinjavaju: ona se, doduše, ne razliku puno od procjena drugih domaćih i stranih analitičara, no valja reći kako dio njih ipak očekuje za nijansu brži oporavak.
Valja naglasiti kako su i prognoze EIU-a podložne daljnjim promjenama. One će i u Hrvatskoj, kao i u ostatku svijeta, ponajprije ovisiti o zbivanjima vezanima uz koronavirus.