Cijene hrane pale su i u siječnju, znatno snažnije nego na kraju 2024. godine, uz osjetno jeftinija biljna ulja i šećer, izvijestila je u petak agencija UN-a za hranu FAO.
FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u siječnju u prosjeku 124.9 bodova i bio je niži za 1.6 posto nego u prosincu, izračunao je FAO.
Na kraju prošle godine cijene su na mjesečnoj razini pale za 0.5 posto.
Usporedba s početkom 2024. pokazuje pak da je hrana i na početku nove godine poskupjela nešto više od šest posto.
Najviše pojeftio šećer
Najviše je i u siječnju pojeftinio šećer, za 6.8 posto u odnosu na prosinac, odražavajući povoljne meteorološke uvjete za uzgoj šećerne trske u Brazilu i ukidanje izvoznih ograničenja u Indiji.
Unatrag godinu dana pojeftinio je za čak 22 posto.
Znatno su u siječnju pale i cijene biljnih ulja, za 5.6 posto u odnosu na prosinac, odražavajući pojeftinjenje palminog i repičinog ulja. Cijene suncokretovog i sojinog ulja zadržale su se na razini kraja prošle godine.
U odnosu na početak prošle godine biljna ulja još su uvijek znatno skuplja, za otprilike 25 posto.
Pojeftinilo je i meso, za 1.7 posto u odnosu na prosinac, budući da su niže cijene ovčetine, svinjetine i mesa peradi prevagnule nad poskupljenjem govedine.
Cijene žitarica zadržale su se na razini s kraja prošle godine, uz nešto jeftiniju pšenicu i skuplji kukuruz, dijelom zbog sniženih prognoza proizvodnje i zaliha u SAD-u. Obilna ponuda spustila je pak cijene riže za 4.7 posto u odnosu na prosinac.
Na početku nove godine poskupjeli su samo mlijeko i mliječni proizvodi, za 2.4 posto u odnosu na prosinac, uz skok cijena sira za 7.6 posto.
Bolji urod pšenice
U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištu žitarica FAO je neznatno snizio procjenu proizvodnje u 2024. godini koja sada pokazuje 0.6-postotni pad u odnosu na 2023., na nešto manje od 2.841 milijardu tona, ponajprije zbog znatno sniženih prognoza uroda kukuruza u SAD-u.
Procjene proizvodnje u EU i Kini blago su pak podignute, napominju u FAO-u.
Na sjevernoj hemisferi završena je sjetva ozimih kultura i prvi pokazatelji signaliziraju bolji prinos u Argentini i Brazilu i veću površinu zasijanu kukuruzom u Južnoj Africi zahvaljujući rekordno visokim cijenama, utvrdili su u FAO-u.
Na razini EU-a prvi podaci signaliziraju veću zasijanu površinu ponajprije mekom pšenicom u Francuskoj i Njemačkoj.
Vremenski su uvjeti u proteklim mjesecima načelno bili povoljni pa bi urod pšenice trebao biti bolji u 2025. i potkrijepiti prognoze o oporavku proizvodnje.
Potrošnja žitarica trebala bi po novim FAO-vim procjenama u sezoni 2024/2025. porasti za 0.9 posto, na 2.869 milijardi tona, ponajprije zbog očekivane pojačane potrošnje kukuruza u proizvodnji stočne hrane.
Zalihe žitarica trebale bi na kraju aktualne sezone u srpnju biti niže za 2.2 posto nego na početku i kliznuti na 866.6 milijuna tona, ali bi trebale i dalje jamčiti solidnu opskrbu.
Trgovina žitaricama trebala bi se u aktualnoj sezoni smanjiti za 5.6 posto, na 483.5 milijuna tona, uz sniženu procjenu izvoza pšenice iz EU-a i Rusije.