ODLUKA Vijeća za elektroničke medije (VEM) o dodjeli koncesije 101 MHz tek osnovanoj tvrtki Top Radio d.d. u vlasništvu Ivana Jurića-Kaćunića, kojeg veći dio hrvatskih medija veže uz braću Pripuz i odbjeglog tajkuna Miroslava Kutlu, i dalje izaziva kontroverze. Naime, nedavno je izašao podatak da je Jurić-Kaćunić vlasnik žigova (brendova) radiopostaja Antena Zagreb, Narodni radio, Extra FM, Gold FM, Enter Zagreb, Radio Dalmacija i Ultra FM, iako u sudskom registru stoji da je vlasnik samo Radio Dalmacije te tvrtke Top Radio.
>> Tko je novi vlasnik frekvencije Radija 101? Pisalo se da je povezan s Pripuzom
Informacija je izuzetno bitna jer osim što otvara sumnju u prikriveno vlasništvo nad medijima, važna je i za natječaj za Stojedinicu. Naime, zakon zabranjuje monopol, odnosno koncentraciju vlasništva, tako da jedan vlasnik može u svom vlasništvu imati 100 posto jedne radijske postaje i maksimalno 25 posto druge.
Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske traže istragu oko odluke VEM-a da se Top Radiju dodijeli koncesija, a tu odluku nazivaju - skandaloznom. U razgovoru za Index Jurić-Kaćunić kaže da je njegovo vlasništvo nad tvrtkama transparentno, kao i da natječaj za koncesiju Stojedinice, kao njegova ponuda, koja je ocijenjena dobitnom, nemaju mrlje. S druge strane, Ministarstvo kulture i medija u odgovoru za Index kaže da očekuju od Vijeća za elektroničke medije da se očituje o svim pitanjima koja se postavljaju u javnosti i medijima, a vezano za dodjelu radijske frekvencije na području grada Zagreba. Iz VEM-a su, nakon toga, bili vrlo jasni u odgovoru za Index - poništenja natječaja nema, a žigovi nisu nikakav dokaz.
S druge strane, iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja potvrdili su da "provode istraživanje oblika vlasničkog povezivanja", a vezano za slučaj radija. No krenimo redom.
Kako je i zašto ugašena Stojedinica
Radio 101 bio je u vlasništvu "Impossibile Egressusa", tvrtke registrirane u Zagrebu, a u vlasništvu Nijemca Thomasa Alexandera Thimmea, koji i danas živi u Berlinu. Kada je ove godine došlo vrijeme da Nijemac produži koncesiju za Stojedinicu, nastali su problemi.
>> Nakon 37 godina gasi se Stojedinica
Naime, VEM je morao poništiti obavijest o namjeri davanja radijske koncesije za Zagreb i Zagrebačku županiju jer ponuda Radija 101 d.o.o nije bila valjana. U zaprimljenoj dokumentaciji ponuditelj nije dostavio potvrdu nadležne porezne uprave da su podmirene sve obveze poreznog obveznika po svim osnovama. Isto tako, utvrđeno je da, sukladno minimalnim financijskim uvjetima, ponuditelj nije osigurao početna financijska sredstva za rad u visini potrebnih sredstava za podmirenje troškova tromjesečnog poslovanja. Njemački poduzetnik branio se da je to dostavio naknadno te da ga iz radijskog posla žele istisnuti hrvatski monopolisti.
>> Frekvenciju Radija 101 dobila firma osnovana mjesec dana nakon raspisivanja natječaja
Na tom prvom natječaju, u travnju ove godine, bila su dva ponuđača, i to Radio 101 za produženje koncesije te spomenuti Top Radio. Ta tek osnovana tvrtka Jurić-Kaćunića povukla se iz tog natječaja, a kako ponuda Stojedinice nije prošla zbog nedostatne dokumentacije, natječaj se morao ponovno raspisati. Koncesija je trajala do kraja svibnja, pa je Radio 101 s prvim danom lipnja utihnuo. Novi postupak dodjele koncesije bio je pokrenut 9. lipnja, a pristiglo je osam ponuda za frekvenciju 101 MHz. Za koncesiju na tu frekvenciju ponude su dali Top Radio d.o.o., Dvadesetičetirisedam d.o.o, Zwei 01 d.o.o, HURiN promocija d.o.o, 101 FM Radio d.o.o., Nepce svijet d.o.o., Crodux inženjering d.o.o. te Radio 101 d.o.o.
Braća Pripuz i Kutle
"Kao najpovoljniji ponuditelj, temeljem provedenog postupka tajnog glasovanja, izabrano je trgovačko društvo TOP RADIO d.o.o., i to sa šest glasova. Jedan glas dobio je ponuditelj ZWEI 01 d.o.o. Navedenom odlukom trgovačkom društvu TOP RADIO d.o.o. dodjeljuje se radijska koncesija na predmetnom području na 15 godina", stajalo je u odluci Vijeća krajem srpnja ove godine.
>> Nacional objavio pisma novog šefa frekvencije Radija 101 Kutli: "Dragi prijatelju..."
I prije raspisivanja natječaja Index je pisao da je Ivan Jurić-Kaćunić poslovno povezan s Radio Dalmacijom, Antenom Zagreb, Enter Zagrebom, Narodnim radiom, Extra FM-om, Antena FM-om i Media Servisom, odnosno s nizom radiopostaja u Hrvatskoj. No, VEM očito nije mogao naći poveznicu s tim tvrtkama Jurić-Kaćunića, pa je njegova ponuda ocijenjena ne samo valjanom nego i najboljom. U dijelu novinarske javnosti danima se diskutiralo o tome da je sumnjivo da je među jakim imenima radijske scene, a koja su se prijavila na natječaj, pobijedio upravo Top Radio, no nije bilo odjeka. Novinar Saša Paparella, poznat i po istraživanju (ne)transparentnosti vlasništva u medijima, posebno radiofrekvencija, tih je dana cijeli taj slučaj povezao s braćom Pripuz i Miroslavom Kutlom.
>> Tko sve želi frekvenciju Radija 101? Javili se Čermak i Tedeschi, spominje se Pripuz
''Iz sudskog registra može se saznati da je Jurić-Kaćunić poslovni partner Ivana Pripuza, sina poduzetnika Petra Pripuza, istog onog kojeg je Miroslav Kutle preko Nacionala nedavno optužio da mu je oteo vlasništvo u nekoliko popularnih radiopostaja. U tim je medijima odbjegli tajkun godinama držao vlasničke udjele preko tajnih ortačkih ugovora ili paravan-vlasnika, kao što je, navodno, Jurić-Kaćunić. Kutle tvrdi da ga je on iznevjerio i prešao na stranu obitelji Pripuz", zaključuje Paparella o tom slučaju. No, nekog većeg odjeka nije bilo.
Vlasništvo nad žigovima i brendovima
Po mnogima, obrat se dogodio kada je portal Media Daily objavio da je Ivan Jurić-Kaćunić vlasnik zaštićenih žigova (brendova) svih radiostanica za koje se do sada sumnjalo u skrivanje vlasništva. Riječ je o Anteni Zagreb, Narodnom radiju, Extra FM-u, Gold FM-u, Enter Zagrebu, Radio Dalmaciji i Ultra FM-u. Štoviše, Media Daily je objavio dokument iz kojeg je razvidno da je Kaćunić svojedobno brand Narodnog radija založio za kredit kod Nove Kreditne Banke Maribor.
No, može li vlasništvo nad žigom biti i dokaz vlasništva nad određenom tvrtkom te može li se temeljem samo te informacije poništiti natječaj? Kako smo istražili, čini se da ne može, i to zbog trenutne zakonske regulative. Relevantan je samo sudski registar, a Jurić-Kaćunić je vlasnik svega dvije tvrtke vezano za radijsko nakladništvo.
Jurić-Kaćunić: Nositelj žiga i vlasnik tvrtke su dva odvojena pravna posla
"Isključivo sam vlasnik društva Radio Dalmacija d.o.o., a koje pruža djelatnost medijske usluge radija za područje regije Dalmacija, te društva Top Radio d.o.o, a koje je po netom provedenom postupku dobilo mogućnost obavljanja djelatnosti medijske usluge radija za područje grada Zagreba i Zagrebačke županije. U drugim društvima, a koja su pružatelji djelatnosti medijske usluge radija (radijski koncesionari), nemam udjela, tj. nisam vlasnik, izravno ili neizravno", kaže Jurić-Kaćunić u razgovoru za Index, dodajući da biti nositelj nekog žiga i vlasnik nekog trgovačkog društva su dva odvojena pravna posla te da u tom smislu nema nikakvog automatizma, poglavito jer se zna kako se zakonski tretira vlasništvo u svim trgovačkim društvima, pa tako i u društvima koja su radijski koncesionari.
"Moram naglasiti da se u predmetnom slučaju sa žigovima de facto ne radi ni o kakvom otkriću, budući da ništa nije skrivano. Potvrda toga je vidljivost podataka u javnim registrima. Kako možete nešto skrivati ili prikrivati, a da je javno dostupno? Nebulozno. Nesporno je da sam upisan u nadležni registar DZIV-a kao nositelj većeg broja žigova, pa tako i spomenutih. No, isto tako vam mogu ovime potvrditi da su svi odnosi s društvima radijskih koncesionara iz čijih sam vlasničkih i upravljačkih odnosa istupio u cijelosti ispunjeni, a to se odnosi i na žigove. Dakle, svaki radio je vlasnik svog žiga, što je regulirano adekvatnim pravnim poslom", kaže Jurić Kaćunić odgovarajući na pitanja Indexa, dodajući da, što se tiče drugih društava čiji je vlasnik, ta društva nisu radijski koncesionari, pa shodno tome nisu podložna Zakonu o elektroničkim medijima.
Jurić-Kaćunić: Zapravo su dva žiga
No, ostaje pitanje kako je moguće da je brand Narodnog radija založen za kredit kod Nove Kreditne Banke Maribor, a Jurić-Kaćunić u odgovoru na pitanja Indexa tvrdi da zapravo postoje - dva žiga.
"Budući da Media Daily sugerira da je založen brend društva Narodni radio d.o.o., a koje obavlja djelatnost medijske usluge radija na državnoj razini, izričito vam odgovaram da su to zlonamjerne i lažne tvrdnje. Naime, predmetno društvo ima u cijelosti zaštićene svoje interese po pitanju žiga Narodni radio pod žigom istog naziva, ali druge i drugačije registracije. Drugim riječima, postoje dva žiga istog naziva i moji poslovni odnosi sa spomenutom bankom ni na koji način ne mogu utjecati ili utječu na tog radijskog koncesionara. Ponavljam, i s tim društvom imam ispunjene sve poslovne odnose po izlasku iz vlasničke strukture, pa tako i po pitanju žiga. Dakle, društvo Narodni radio d.o.o. je vlasnik svojih žigova, što je regulirano adekvatnim pravnim poslom", kaže Jurić-Kaćunić, dodajući da nema prikrivanja vlasništva, nema prekršaja, kao i to da je sve u skladu sa zakonom.
"U registrima trgovačkih sudova i registru stvarnih vlasnika sve piše, piše istina, i sve ostalo je stvaranje privida argumenata", ističe na kraju Jurić-Kaćunić.
HND: Skandalozna odluka o dodjeli koncesije
Za novinarsku struku ovaj natječaj dokaz je prikrivenog monopola nad radijskim postajama, a koji traje već godinama.
''Vijeće za elektroničke medije ocijenilo je ponudu tvrtke Top Radio d.o.o. najboljom od ukupno osam pristiglih ponuda, iako je javnosti, a zasigurno i članovima Vijeća, dobro poznata činjenica da ponuditelj dolazi iz medijskoga kartela koji već desetljećima drži prikriveni monopol nad radijskim postajama u Hrvatskoj, što je protuzakonito i pogubno za razvoj slobode medija i njihova pluralizma", stav je HND-a i Sindikata novinara, koji odluku VEM-a o dodjeli koncesiji Top Radiju nazivaju "skandaloznom".
>> HND traži istragu dodjele frekvencije Radija 101
HND smatra da objavljena informacijama o žigovima, kao i nedavno objavljeno priznanje odbjeglog tajkuna Miroslava Kutle da je njegovo radijsko carstvo sastavljeno od navedenih radijskih postaja odnedavno preuzeo "klan Pripuz", osnova za istragu o kršenju niza zakona.
Novinari pozivaju DORH i Poreznu upravu
"Zbog ovih zabrinjavajućih navoda - jer, pokažu li se točnima, riječ je o kršenju Zakona o medijima, kao i Zakona o elektroničkim medijima - Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske traže od nadležnih institucija, prije svega od Državnog odvjetništva, Porezne uprave i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, ali i Ministarstva kulture i medija te Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora, da bez odgode istraže sporne navode i, utvrde li da je riječ o nezakonitim radnjama, sankcioniraju odgovorne osobe", stav je HND-a.
Dok bukti rasprava u stručnoj javnosti, u kojoj se uglavnom osuđuje odluka VEM-a, resorno Ministarstvo kulture i medija, odlučilo je stajati sa strane. Naime, oni se pozivaju na - neovisnost institucija.
"Obratite se Vijeću za elektroničke medije, koje je nadležno za provođenje Zakona o elektroničkim medijima. Vijeće je u svom radu neovisno i izvješće o svom radu podnosi Hrvatskom saboru, a Ministarstvo kulture i medija nema ovlasti raditi analize rada Vijeća za elektroničke medije ni u jednom njegovom segmentu", stoji u odgovoru resornog Ministarstva kulture i medija.
Ministarstvo kulture očekuje od VEM-a da odgovori na pitanja vezana za odluku o Stojedinici
No u svom su odgovoru pozvali i VEM, od kojeg očekuju da napokon daju odgovore na pitanja oko dodjele koncesije Radiju 101.
"Ministarstvo kulture i medija očekuje od Vijeća za elektroničke medije da se očituje o svim pitanjima koja se postavljaju u javnosti i medijima, a vezano za dodjelu radijske frekvencije na području grada Zagreba. Napominjemo nadalje da je u novom Zakonu o elektroničkim medijima, koji je upućen Saboru u drugo čitanje, predviđen transparentniji uvid u vlasništvo svih elektroničkih medija koje će se dokazivati izvatkom iz Registra stvarnih vlasnika. Za izradu baze podataka koja će omogućiti jednostavan pregled podataka o vlasništvu i financiranju medija, kako elektroničkih tako i tiskanih, predviđeno je financiranje iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti kao jedna od važnih reformi koje je predložilo upravo Ministarstvo kulture i medija kako bi doprinijelo jačanju povjerenja u medije", stoji u odgovoru Ministarstva kulture i medija.
Iz VEM-a su, nakon toga, bili vrlo jasni. Poništenja natječaja neće biti, jer za to nema osnove.
VEM: Ne provjeravamo žigove
"Ne postoje razlozi zbog kojih bi Vijeće poništilo Obavijest o namjeri davanja koncesije broj 05/21. Naime, sukladno odredbi čl. 24. Pravilnika o sadržaju i postupku obavijesti o namjeri davanja koncesija za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i radija (Narodne novine broj 131/13), Vijeće će donijeti odluku o poništenju nadmetanja ili dijela nadmetanja u sljedećim slučajevima: ako nije podnesena ni jedna prihvatljiva ponuda prema uvjetima iz obavijesti i ako se prije isteka natječajnog roka utvrdi da se dokumentacija mora bitno mijenjati", stoji u odgovoru koji smo dobili.
Ne postoji ni razlog za poništenje Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja temeljem Obavijesti 05/21, naime VEM nije dužan provjeravati žigove te tako utvrđivati vlasništvo.
"Odredbe Zakona o elektroničkim medijima koje se odnose na javnost vlasništva i ograničenje koncentracije ne sadrže odredbu koja se odnosi na upotrebu, odnosno vlasništvo nad žigovima (brendovima). U postupcima dodjele koncesije Vijeće za elektroničke medije (VEM) utvrđivalo je vlasničku strukturu na zakonom predviđeni način - prijavom vlasničke strukture i davanjem izjave da se dodjelom koncesije ne ostvaruje nedopuštena koncentracija. Pri tome se svi podatci provjeravaju u sudskom registru i registru stvarnih vlasnika. Podatke o upisanom intelektualnom vlasništvu, vlasništvu nad žigovima i drugoj imovini VEM ne prikuplja, jer to nije zakonom propisano. U procesu dodjele koncesije VEM utvrđuje samo one činjenice za koje ima zakonsko ovlaštenje i u formatu koji je propisan zakonom i podzakonskim aktima", naglašava se u odgovoru VEM-a.
AZTN istražuje slučaj
No, čini se da tu nije kraj. Naime, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a temeljem anonimne predstavke, potvrdila je da provodi "istraživanje oblika vlasničkog povezivanja", a vezano za ovaj cijeli slučaj.
Ako AZTN donese zaključak o pokretanju postupka, AZTN može tražiti svu mjerodavnu dokumentaciju u smislu pismenih očitovanja, usmenih izjava, dokumenata, elektroničke pošte, snimki i dr. kako bi se utvrdilo stvarno stanje. Ima pravo i ulaziti u sve poslovne prostorije, ispitati poslovne knjige, bazu podataka i svu drugu dokumentaciju. Pretrage prostorija mogu biti nenajavljene, kao i pečaćenje te privremeno oduzimanje pojedinih predmeta.
Ako se utvrdi da je bilo povrede propisa o tržišnom natjecanju, predviđene su novčane kazne, i to do 10 posto ukupnih prihoda, kao i novčane kazne od 10 do 100 tisuća kuna.