Foto: Hina/EPA
ARHITEKTICA Pariškog sporazuma o klimi danas je hitno pozvala vlade da obustave istraživanje nafte na Arktiku gdje bušenje nije ekonomično, a globalno zatopljenje prijeti toj ekološki krhkoj regiji.
Christiana Figueres, koja je bila čelnica UN-ova tajništva za klimatske promjene 2015., kada je gotovo 200 nacija dogovorilo Pariški sporazum o klimi, rekla je da je "Arktik postao (zona) u kojoj više nije moguće bušenje".
Arhitektica Pariškog sporazuma o klimi: Nije ekonomski isplativo istraživati Arktik
Protekle tri godine bile su najtoplije otkako je u 19. stoljeću počelo meteorološko bilježenje i Figueres je u izjavi za Reuters upozorila da globalno zatopljenje prijeti cijelom svijetu, od Velikog koraljnog grebena u Australiji do leda na Antarktiku.
Nije ekonomski isplativo istraživati Arktik, djelomice zato što će trebati godine za razvoj infrastrukture ako se izvori i pronađu, rekla je Figueres.
Kapital bi bilo bolje uložiti u razvoj obnovljivih energija sunca i vjetra kako bi se zaustavile emisije štetnih plinova, rekla je ta bivša kostarikanska diplomatkinja.
"Ulozi danas vidljivo su veći nego prije samo nekoliko godina", rekla je Figueres koja će danas u Oslu govoriti na Zakladi koja promiče etičko poslovanje (Business for Peace Foundation).
Trumpova vlada počela izrađivati pripremne studije za bušenje na Arktiku
Prema odredbama Pariškog sporazuma, u drugoj polovici ovog stoljeća trebalo bi okončati eru fosilnih goriva. No Pariški sporazum oslabljen je najavljenim povlačenjem američkog predsjednika Donalda Trumpa koji ne vjeruje u znanstvene tvrdnje da je za globalno zatopljenje odgovoran čovjek.
Mnoge vlade i tvrtke sklone su istraživanju nafte na Arktiku.
Prošli mjesec je Tumpova administracija počela izrađivati pripremne studije za bušenje na Arktiku, a u Norveškoj tvrtka Statoil i druge nastavljaju istraživati u Barentsovu moru.
Naftu na Arktiku traže Rusija, SAD, Kanada i nordijske države
Uz njih, i Rusija je počela s projektom Ledenjak, kojim planira sustavno bušenje Arktika u potrazi za naftom, jer se procjenjuje da se tamo nalazi 16-26 % neotkrivenih naftnih rezervi Zemlje. Rusija desetljećima buši na tom području, a sada tamo šalje i vojsku te gradi vojne baze.
Iako Figueres tvrdi da bušenje na Arktiku nema smisla, Bard Glad Pedersen, glasnogovornik Statoila, tvrdi da će se počekom dvadesetih godina ovog stoljeća početi eksploatirati nafta na polju Johan Castberg.
Upravo je globalno zatopljenje učinilo Arktik dostupnijim za plovidbu i istraživanje minerala za države koje na njega polažu pravo, a to su nordijske države, Rusija, Kanada i Sjedinjene Države. Činjenica da sada te države koriste globalno zatopljenje, koje je samo posljedica izgaranja fosilnih goriva, kako bi tražile nova fosilna goriva, bila bi zabavna da nije toliko zabrinjavajuća.