Gotovo svaka treća osoba u Gazi danima ne dolazi do hrane, upozorava Svjetski program za hranu (WFP) Ujedinjenih naroda, dok se situacija na terenu i dalje dramatično pogoršava. "Pothranjenost rapidno raste, a 90.000 žena i djece hitno treba liječenje," priopćio je WFP za agenciju AFP.
Ministarstvo zdravstva u Gazi, pod upravom Hamasa, objavilo je da je danas još devet osoba umrlo od pothranjenosti, čime je broj smrtnih slučajeva od gladi od početka rata porastao na 122.
Izrael, koji nadzire ulaz svih potrepština u Gazu, tvrdi da ne sprječava dopremu pomoći i za pothranjenost okrivljuje Hamas.
Jedan izraelski sigurnosni dužnosnik rekao je u petak da bi u narednim danima mogli dopustiti zračno bacanje pomoći, što humanitarne organizacije inače smatraju neučinkovitom metodom.
Dok su mediji izvijestili da bi Ujedinjeni Arapski Emirati i Jordan mogli sudjelovati u toj operaciji, visoki jordanski dužnosnik rekao je za BBC da njihova vojska još nije dobila izraelsko odobrenje.
UN je potez zračnog bacanja pomoći nazvao "skretanjem pažnje s nečinjenja" izraelske vlade.
Zbog pogoršanja humanitarnih uvjeta u Gazi, Njemačka, Francuska i Velika Britanija u petak su pozvale Izrael da "odmah ukine ograničenja za dopremu pomoći".
"Svjedočimo humanitarnoj katastrofi koja mora odmah prestati," navodi se u zajedničkoj izjavi. Dodaje se i da Izrael mora "poštivati svoje obveze prema međunarodnom humanitarnom pravu".
"Uskraćivanje osnovne humanitarne pomoći civilnom stanovništvu je neprihvatljivo," stoji u izjavi.
Glavni tajnik UN-a António Guterres izrazio je ogorčenje globalnom šutnjom. "Ne mogu objasniti razinu ravnodušnosti i nečinjenja koju vidimo kod previše aktera međunarodne zajednice – nedostatak suosjećanja, istine, čovječnosti," rekao je.
Govoreći na skupštini Amnesty Internationala, Guterres je rekao da je više od 1.000 Palestinaca ubijeno dok su pokušavali doći do hrane od 27. svibnja, kad je počela distribucija pomoći putem američko-izraelske inicijative Gaza Humanitarian Foundation (GHF), paralelno s UN-ovim sustavom.
Bivši američki vojni ugovarač koji je radio za GHF u svibnju i lipnju izjavio je za BBC da je "bez sumnje... svjedočio ratnim zločinima" u tom razdoblju.
Anthony Aguilar rekao je da je vidio kako izraelska vojska i američki ugovarači koriste bojevo streljivo, topništvo, minobacače i tenkovsku vatru na civile koji su se okupljali na mjestima za podjelu hrane.
"Kroz cijelu svoju karijeru nisam vidio toliku razinu brutalnosti i upotrebu neselektivne i nepotrebne sile protiv civila kao što sam vidio u Gazi od strane IDF-a i američkih ugovarača," rekao je umirovljeni vojnik.
GHF je odgovorio da su optužbe "kategorički lažne" i da dolaze od "nezadovoljnog bivšeg suradnika koji je prije mjesec dana otpušten zbog kršenja pravila ponašanja".
Budućnost pregovora o novom primirju i razmjeni talaca ostaje neizvjesna, nakon što su SAD i Izrael povukli svoje pregovaračke timove iz Katara.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da Hamas "zapravo ne želi dogovor". "Mislim da žele umrijeti," rekao je.
Hamas je izrazio iznenađenje zbog te izjave. Visoki dužnosnik te skupine rekao je za BBC-jevog dopisnika u Gazi da su ih posrednici obavijestili kako pregovori nisu propali te da se izraelska delegacija idući tjedan vraća u Dohu.
Izrael je pokrenuo rat u Gazi nakon Hamasovog napada na jug Izraela 7. listopada 2023., u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, a 251 osoba oteta.
Od tada je, prema podacima Hamasovog ministarstva zdravstva, u Gazi ubijeno više od 59.000 ljudi.
Izrael je početkom ožujka potpuno blokirao isporuku pomoći, a dva tjedna kasnije nastavio vojnu ofenzivu, čime je srušeno dvomjesečno primirje. Izrael tada izjavio da želi pojačati pritisak na Hamas kako bi pustio preostale izraelske taoce.
Iako je blokada djelomično ublažena nakon gotovo dva mjeseca, zbog upozorenja stručnjaka o nadolazećoj gladi, nestašice hrane, lijekova i goriva dodatno su se pogoršale.
Većina stanovnika Gaze više je puta bila prisiljena na bijeg, a više od 90% domova je oštećeno ili uništeno.
U četvrtak je Francuska najavila da će službeno priznati palestinsku državu u rujnu, što je izazvalo bijes Izraela i njegovog glavnog saveznika, SAD-a.
Dan kasnije, više od trećine zastupnika britanskog parlamenta potpisalo je pismo premijeru Keiru Starmeru u kojem traže da i Velika Britanija učini isto.
No britanski premijer je dao naslutiti da takav potez nije na pomolu, rekavši da bi priznanje moralo biti dio "šireg plana koji na kraju vodi prema rješenju s dvije države" – izraelske i palestinske.