Pukovnik Claus Schenk Graf von Stauffenberg bio je ključna figura njemačkog otpora protiv nacističkog režima, poznat po atentatu na Adolfa Hitlera 20. srpnja 1944. u sklopu operacije Valkyrie. Rođen 15. studenog 1907. u Jettingenu u Bavarskoj, potjecao je iz stare švapske plemićke obitelji.
Odgojen u katoličkoj tradiciji i pod utjecajem pjesnika Stefana Georgea, Stauffenberg je spojio vojnički poziv s intelektualnim idealizmom. Njegov put od odanog časnika Wehrmachta do vođe zavjere protiv Führera ostaje simbol moralnog otpora unutar njemačke elite.
Stauffenberg je odrastao na dvorcu u Lautlingenu s braćom Bertholdom i Alexandrom. Obitelj je bila duboko ukorijenjena u konzervativne vrijednosti, a mladi Claus pokazivao je talent za glazbu, književnost i jahanje. Godine 1926. pridružio se Reichswehru, bavarskoj konjici, i brzo napredovao.
Studirao je na Vojnoj akademiji u Berlinu, gdje je 1930. postao poručnik. Oženio se Ninom von Lerchenfeld 1933., s kojom je imao četvero djece. Isprva je podržavao dolazak nacista na vlast 1933., videći u njima obnovu njemačke moći nakon Versaillesa. Sudjelovao je u okupaciji Sudeta 1938. i Poljske 1939., ali je već tada kritizirao rasne zakone i progone Židova.
Tijekom invazije na Francusku 1940. služio je u 6. oklopnoj diviziji, a 1941. prebačen je na istočni front. Ubrzo je postao svjestan ratnih zločina, masovnih strijeljanja Židova i sovjetskih komesara od strane Einsatzgruppen.
Godine 1942. imenovan je stožernim časnikom u Africi, gdje je 7. travnja 1943. teško ranjen kod Tunisa - izgubio je lijevo oko, desnu ruku i dva prsta na lijevoj. Nakon oporavka u Münchenu, pridružio se otporu. Uvjeren da je Hitler katastrofa za Njemačku, povezao se s generalom Henningom von Tresckowom i drugim zavjerenicima poput Friedricha Olbrichta i Hansa Ostera.
Stauffenberg je postao ključan u planu Valkyrie - izvorno rezervnom planu za slučaj pobune, koji su zavjerenici preinačili u puč protiv nacista. Kao načelnik stožera Zamjenske vojske u Berlinu, imao je pristup Hitlerovim sastancima.
Dana 20. srpnja 1944. odletio je u Wolfsschanze, Hitlerov stožer u Istočnoj Pruskoj. U torbi je nosio aktovku s dva kilograma eksploziva. Tijekom sastanka u 12:42 postavio je bombu ispod hrastovog stola, blizu Hitlera, i izašao pod izgovorom telefonskog poziva. Eksplozija je ubila četiri osobe, ali Hitler je preživio - stol ga je zaštitio, a prozori su bili otvoreni zbog vrućine.
U Berlinu je Stauffenberg pokrenuo Valkyrie - naređeno je uhićenje SS-a i Gestapoa. Međutim, zbog kašnjenja u komunikaciji i oklijevanja generala Fromma, puč je propao. Hitler je telefonom potvrdio da je živ, a lojalisti su preuzeli kontrolu.
Stauffenberg, Olbricht i drugi uhićeni su u Bendlerblocku. U ponoć 21. srpnja general Fromm naredio je strijeljanje - Stauffenberg, Olbricht, Mertz von Quirnheim i Werner von Haeften pogubljeni su u dvorištu. Posljednje riječi Stauffenberga bile su: "Živjela naša sveta Njemačka!"
Atentat je izazvao val odmazde. Gestapo je uhitio preko 7000 ljudi, a oko 5000 je pogubljeno. Stauffenbergova obitelj - supruga Nina, djeca i brat Berthold - internirani su u logore pod programom Sippenhaft. Berthold je obješen u Plötzenseeu. Preživjeli članovi obitelji oslobođeni su 1945. od američkih snaga.
Stauffenberg je posmrtno rehabilitiran. Danas se u Njemačkoj 20. srpanj obilježava kao Dan otpora, a Bendlerblock je muzej njemačkog otpora. Filmovi poput "Operacija Valkyrie" s Tomom Cruiseom 2008. popularizirali su njegovu priču.
Iako je atentat bio neuspjeh, pokazao je da je otpor postojao unutar Wehrmachta i inspirirao poslijeratnu njemačku demokraciju. Stauffenberg ostaje simbol moralnog izbora - časnik koji je riskirao sve da zaustavi zlo, iako je bilo prekasno.