NAKON kraha brodogradnje, Istri prijeti gašenje još jedne velike industrijske grane - duhanske industrije.
Riječ je o BAT-u, vlasniku Tvornice duhana Rovinj, koji je najavio da će se povući iz Hrvatske ako vlada ne usvoji dio njihovih zahtjeva, što bi im olakšalo ovdašnje poslovanje.
>> U ovoj godini je izgledan odlazak dva velika ulagača. To znači nove nezaposlene
BAT je, inače, jedan od najvećih ulagača u hrvatsko gospodarstvo, a njegovo povlačenje s našeg tržišta vjerojatno bi značilo i gašenje proizvodnje u Kanfanaru, osim ako tamošnju tvornicu ne prodaju nekom drugom. Scenarij gašenja proizvodnje značio bi lavinu otkaza, s obzirom na to da za BAT u Hrvatskoj radi oko 1600 radnika. No, kako je uz poslovanje BAT-a vezano i poslovanje niza drugih tvrtki, lančana reakcija ne bi izostala jer bi, kako su već upozorili iz pojedinih poduzeća, došlo do gašenja radnih mjesta i u njihovim pogonima.
Propast Uljanika i sve izgledniji odlazak BAT-a velik su izazov za ekonomiju Istre
Ne čudi stoga što istarski političari, bez obzira na stranački tabor kojem pripadaju, u glas ponavljaju da bi odlazak BAT-a predstavljao velik udarac za istarsko gospodarstvo. Sličan udarac predstavljala je i propast Uljanika, nakon čega je oko 2400 radnika ostalo bez posla. Vlada, doduše, sada pokušava oživjeti Uljanik, ali već sada je jasno da "novi Uljanik" neće biti ni sjena staroga, barem po broju zaposlenih.
Kolaps Uljanika i sve izgledniji odlazak BAT-a nekad vrlo jaku industriju u Istri svode na ostatke ostataka. Negativni učinci već se vide. Tako je u kolovozu ove godine na burzi rada u Puli bilo prijavljeno, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, gotovo 5000 nezaposlenih, što je čak 55,3 posto više nego u kolovozu prošle godine. Rast nezaposlenosti u Puli prati i zatvaranje poslovnih prostora u najvećem istarskom gradu.
Industrije je sve manje, a naglasak se prebacuje na usluge
"Istra se suočava s deindustrijalizacijom. Industrije je u njoj sve manje, a naglasak se prebacuje na usluge, posebno na turizam i na rentijerstvo. Posljedica toga bit će postupni pad razine životnog standarda. I zato bi bilo važno pokušati zadržati BAT u Kanfanaru i Hrvatskoj, iako je to odluka koju mora donijeti ta kompanija", upozorava za Index Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Unatoč tome, u Istri i bez Uljanika, a možda i bez BAT-a, ima primjera dobrog poslovanja koji bude nadu u opstanak industrije. Ekonomski analitičar Damir Novotny pritom ukazuje na brojne manje pogone koji prerađuju, primjerice, mlijeko, sir i maslinovo ulje, ili se bave proizvodnjom kave i piva te malom brodogradnjom. Tu je i vodnjanski Infobip, trenutno jedna od vodećih hrvatskih kompanija iz IT sektora, koja je nedavno dosegla vrijednost veću od milijarde američkih dolara.
>> Od garaže do milijardu dolara vrijedne firme. Kako je uspio Infobip
"Istra se propašću Uljanika oslobodila grča"
"Od početka sam govorio da stečaj Uljanika neće imati tako velike posljedice na istarsko gospodarstvo kako se mislilo. Upravo suprotno, Istra se time oslobodila tog grča, a dio ljudi koji je prije radio u Uljaniku zaposlio se u drugim sektorima. Budućnost Istre nije u velikoj industriji, već u nizu manjih pogona u prerađivačkoj industriji i OPG-ovima te u turizmu", ocjenjuje za Index Novotny.
Drugim riječima, dodaje naš sugovornik, budućnost istarske industrije je u malim i srednjim poduzećima, dijelom i u IT sektoru, te u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Naravno, velik pokretač gospodarske aktivnosti u Istri i u budućnosti će ostati turizam, kod kojeg, napominje Novotny, još ima prostora za jačanje, posebno u segmentu zdravstvenog turizma.
"Istarsko gospodarstvo je diverzificirano više od bilo koje druge regionalne ekonomije u Hrvatskoj. Istra ima jaku poljoprivredu, ima i jaku industriju, iako se ona sada transformira, a ima i jak uslužni sektor", napominje Novotny.
Istra je lakše prebrodila krizu u Uljaniku nego što se očekivalo
I podaci o poslovanju tvrtki registriranih u Istri, koje je nedavno objavila Fina, pokazuju da je istarsko gospodarstvo lakše prebrodilo krizu u Uljaniku nego što se to očekivalo. Od 11.291 poduzetnika, koliko ih je lani imalo sjedište na području Istarske županije, većina, njih 6642, poslovala je s dobiti. Te su tvrtke zapošljavale više od 54.000 radnika, a prosječna neto plaća u njima bila je oko 6000 kuna.
Ukupni prihodi tvrtki registriranih u Istri lani su, prema podacima Fine, iznosili oko 35,7 milijardi kuna, što je 4,5 posto više nego godinu ranije. Ukupni rashodi tih tvrtki iznosili su nešto više od 33,9 milijardi kuna, što je 3,9 posto više nego godinu ranije. Kada se podvuče crta, istarsko je gospodarstvo prošlu godinu zaključilo s neto dobiti od oko 1,4 milijardi kuna, što je 2,8 posto više nego u 2018. godini.
Ohrabruju i podaci o znatnom rastu izvoza. Istarske su tvrtke u prošloj godini od izvoza uprihodovale gotovo 11,5 milijardi kuna, što je 6,6 posto više nego godinu ranije. Uvoz je u istom razdoblju porastao samo 1,3 posto te je lani njegova vrijednost iznosila oko četiri milijarde kuna. Istra je tako prošle godine ostvarila suficit u robnoj razmjeni sa svijetom od oko 7,5 milijardi kuna.
Velik rast u 2019. godini, 12,1 posto, imale su i investicije tvrtki. Vrijedi spomenuti i da je broj zaposlenih u Istri lani povećan za gotovo 2000, i to unatoč krahu Uljanika i vojsci nezaposlenih koje je proizveo stečaj pulskoga škvera.
Pokretači rasta lani su bile turističke tvrtke, ali i pojedine industrije
Među pokretačima istarskoga gospodarstva u prošloj godini, pokazuju podaci Fine, uglavnom su bile tvrtke iz turističkog sektora, posebno Valamar Riviera i Maistra, kao i Adris Grupa u cjelini. No, na popisu motora istarske ekonomije ima i industrijskih tvrtki, poput Rockwoola, proizlazi iz podataka koje je objavila Fina.
Najveće gospodarsko središte Istre i nakon propasti Uljanika ostala je Pula, u kojoj je lani, prema podacima Fine, bilo registrirano više od 3000 tvrtki koje su zapošljavale preko 13.000 zaposlenih. S obzirom na to da je riječ o gradu od oko 60.000 stanovnika, taj podatak ne iznenađuje. Na popisu najznačajnijih gospodarskih središta Istre slijede Poreč, Rovinj, Umag i Labin.
Istra se ipak neće pretvoriti u regiju koja živi samo od turizma
Sve to ulijeva optimizam da se Istra ipak neće preobraziti u regiju u kojoj će se živjeti samo od turizma, ugostiteljstva i rentijerstva, već će sačuvati i industriju, iako se ona više neće temeljiti na velikim konglomeratima iz prošlosti.
Orijentacija samo na jednu djelatnost posebno je problematična u kriznim vremenima, što je pokazala i koronakriza koja je najveći udarac zadala upravo turizmu.