Ruski izvoznici žitarica zbog ukrajinskih napada dronovima u Crnom i Azovskom moru preusmjeravaju isporuke na Baltik. Trgovci i analitičari pojasnili su da su zbog međusobnih napada Rusije i Ukrajine na izvozne terminale i brodove prisiljeni tražiti alternativne rute. Trgovina na Crnom moru suočava se s najvećim poremećajima od početka sukoba prije više od četiri godine, piše Reuters.
Podaci iz sektora pokazuju koliko je taj zaokret značajan. U prošloj izvoznoj sezoni, koja je trajala od srpnja 2025. do lipnja 2026., Rusija je preko luka u Azovskom i Crnom moru izvezla 46.3 milijuna tona žitarica, što je bilo 90 posto ukupnog pomorskog izvoza. Istovremeno, ruske baltičke luke otpremile su samo oko milijun tona.
Neimenovani izvor iz industrije navodi da su zahtjevi za željeznički prijevoz žita prema ruskim baltičkim lukama za ovu sezonu do 18. kolovoza već dosegnuli pet milijuna tona. Većina tih zahtjeva odnosi se na kolovoz i rujan.
Za usporedbu, zahtjevi za crnomorske luke Novorosijsk i Tuapse iznose šest milijuna tona. Analitičari dodaju da se ruski izvoznici sve više oslanjaju i na luke u baltičkim državama, pogotovo u Latviji, a očekuje se da će isporuke tim pravcem osjetno porasti već idući mjesec.
Iako su odnosi između Rusije i njezinih baltičkih susjeda, članica EU-a i NATO-a, napeti, isporuke ruskog žita preko njihovog teritorija nisu prekinute. Procjene govore da su pošiljke u prošloj sezoni pale na otprilike milijun tona, dok su dvije godine ranije iznosile 2.5 milijuna tona.
"Sjeverozapad, odnosno baltička regija, sada je ključan resurs", rekao je Andrej Sizov, voditelj konzultantske kuće Sovecon. "Mislim da ćemo u rujnu vidjeti nagli porast isporuka i kroz baltičke države i kroz ruske baltičke luke."
Ruske baltičke luke nemaju dovoljan kapacitet
Arkadij Zločevski, čelnik Ruskog saveza žitarica, procjenjuje da bi ruski izvoz preko baltičkih država ove sezone mogao dosegnuti pet do šest milijuna tona. Smatra da bi se ta količina mogla povećati i na deset milijuna tona ako se u transport uključe i estonske luke.
Sizov iz Sovecona procjenjuje da bi se preko luka u baltičkim državama moglo izvoziti između 200.000 i 400.000 tona mjesečno, što je dvostruko više od njegove procjene za ruske baltičke terminale.
Ukupni kapacitet za pretovar žitarica u sve tri baltičke države prelazi 18 milijuna tona godišnje, no ta postrojenja koriste se i za žito iz drugih europskih zemalja. Baltičke države su ranije bile ključne izvozne točke za rusku naftu i gnojiva, ali pogoršanje odnosa potaknulo je Rusiju da razvije vlastitu lučku infrastrukturu.
Nakon što je postala najveći svjetski izvoznik pšenice, Rusija je izgradila vlastite terminale za žito u lukama Visock i Ust-Luga, a izvoz je moguć i preko Sankt Peterburga i Kalinjingrada. Procjenjuje se da sve ruske luke na Baltičkom moru imaju ukupan godišnji kapacitet do sedam milijuna tona žitarica.
Ipak, ti kapaciteti nisu dovoljni da zamijene crnomorske rute. Zločevski procjenjuje da sve ostale ruske luke, s kopnenim prijevozom, u najboljem slučaju mogu preuzeti tek polovicu tereta koji se inače prevozio preko Azovskog i Crnog mora.