"Ova tehnologija je naša buduća prijetnja", upozorava Serhij Beskrestnov, savjetnik ukrajinskih obrambenih snaga, nakon što je nedavno došao u posjed novozaplijenjenog ruskog drona. Nije se radilo o običnoj letjelici - ovaj dron, potpomognut umjetnom inteligencijom, može samostalno pronalaziti i napadati ciljeve, a za razliku od drugih modela, nije slao niti primao signale, što ga je činilo otpornim na ometanje, piše BBC.
Ruske i ukrajinske snage aktivno testiraju umjetnu inteligenciju u ovom ratu, a u nekim je područjima njezina upotreba za pronalaženje ciljeva, prikupljanje obavještajnih podataka i razminiranje već postala standard. Za ukrajinsku vojsku, umjetna inteligencija postala je nezaobilazan alat.
"Naša vojska mjesečno dobiva više od 50.000 video prijenosa s prve crte koje analizira umjetna inteligencija", izjavio je zamjenik ukrajinskog ministra obrane, Jurij Mironenko. "To nam pomaže da brzo obradimo ove masivne podatke, identificiramo ciljeve i postavimo ih na kartu."
Tehnologija potpomognuta umjetnom inteligencijom smatra se alatom koji može poboljšati strateško planiranje, maksimalno iskoristiti resurse i u konačnici spasiti živote. No, kada je riječ o bespilotnim oružanim sustavima, ona također iz temelja mijenja bojište.
Ukrajinske snage već koriste softver temeljen na umjetnoj inteligenciji koji omogućuje dronovima da se fokusiraju na metu i autonomno prelete posljednjih nekoliko stotina metara do cilja. U toj fazi ometanje je nemoguće, a obaranje tako malog i brzog letećeg objekta izuzetno je teško.
Očekuje se da će se ovi sustavi s vremenom razviti u potpuno autonomno oružje koje može samostalno pronalaziti i uništavati ciljeve. Jaroslav Ažnjuk, izvršni direktor ukrajinskog razvojnog tima Četvrti Zakon, objašnjava da će vojniku biti dovoljno samo pritisnuti gumb na aplikaciji pametnog telefona.
Dron će, kaže, obaviti sve ostalo - pronaći metu, ispustiti eksploziv, procijeniti štetu i vratiti se u bazu. "I ne bi čak zahtijevalo vještine pilotiranja od vojnika", dodaje.
Dronovi presretači s takvom vrstom automatizacije mogli bi značajno ojačati protuzračnu obranu protiv ruskih dalekometnih borbenih dronova, poput zloglasnih Shaheda. "Računalno vođen autonomni sustav može biti bolji od čovjeka na mnogo načina", kaže Ažnjuk.
"Može vidjeti metu prije nego što to čovjek može. Može biti agilniji." Iako Mironenko tvrdi da takav sustav još ne postoji, sugerira da je Ukrajina blizu njegovog razvoja. "Djelomično smo ga implementirali u neke uređaje", navodi zamjenik ministra. Ažnjuk predviđa da bi do kraja 2026. godine moglo biti na tisuće takvih sustava.
Unatoč prednostima, ukrajinski programeri oprezni su oko potpune primjene obrambenih sustava bez ljudskog nadzora. Glavni rizik je da umjetna inteligencija možda neće uspjeti razlikovati ukrajinskog vojnika od ruskog, pogotovo ako nose slične uniforme, kaže Vadim, čija tvrtka DevDroid proizvodi daljinski upravljane strojnice koje koriste AI za praćenje ciljeva.
Zbog zabrinutosti oko "prijateljske vatre", kaže da nemaju opciju automatskog pucanja. "Možemo je omogućiti, ali moramo steći više iskustva i povratnih informacija od kopnenih snaga kako bismo razumjeli kada je sigurno koristiti ovu značajku."
Postoje i strahovi da će automatizirani sustavi kršiti pravila rata. Kako će, primjerice, izbjeći nanošenje štete civilima ili razlikovati vojnike koji se žele predati? Zamjenik ministra obrane Mironenko smatra da konačna odluka u takvim okolnostima mora ostati na čovjeku, iako bi AI "olakšao odluku". Ipak, nema jamstava da će se sve strane pridržavati međunarodnih humanitarnih normi.
Suzbijanje ovih sustava postaje ključno pitanje. Kako zaustaviti "roj dronova" kada ometanje ili korištenje tradicionalnog oružja postane neučinkovito? Ukrajinska uspješna operacija "Paučina" iz lipnja prošle godine, kada je 100 dronova napalo ruske zračne baze, vjerojatno je bila potpomognuta alatima umjetne inteligencije. Mnogi u Ukrajini strahuju da će Moskva kopirati tu taktiku, ne samo na bojištu, već i izvan njega.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je prošlog mjeseca u UN-u da umjetna inteligencija doprinosi "najrazornijoj utrci u naoružanju u ljudskoj povijesti". Pozvao je na uspostavu globalnih pravila za korištenje umjetne inteligencije u oružju, ističući da je to pitanje "jednako hitno kao i sprječavanje širenja nuklearnog oružja".