UGOSTITELJI se posljednje tri godine bore s kroničnim nedostatkom radnika, zbog čega ovise o uvoznoj radnoj snazi. Nedostaje najviše konobara, što je drugo najtraženije zanimanje na HZZ-u s više od 770 oglasa. Zbog priprema za predsezonu najviše radnika traži se na jadranskoj obali.
>> Ugostitelj: Događa se apsolutna katastrofa. Ne mogu konobaru dati 3000 eura…
Strani radnici jedan su od načina na koji će ugostitelji pokušati nadomjestiti nedostatak kadra, no bune se da to nije najidealnije rješenje. Prošle godine oko 9500 stranih radnika obavljalo je posao konobara, a oko 5500 bilo ih je zaposleno na mjesto pomoćnog konobara. Ugostitelji kažu da će ove godine taj broj još više rasti, a kvaliteta usluge padati.
"Kod stranih radnika iz trećih zemalja najveći problem je jezična barijera jer oni jako rijetko znaju govoriti engleski, a o našem jeziku ne možemo ni pričati. Zbog toga su oni mahom bolji kadar za velike hotelske komplekse, gdje mogu raditi nekakav pojedinačni posao. Zaposliti ih kao konobare je vrlo nezahvalno", smatra riječki ugostitelj Nikola Eterović.
Ugostitelj: Radnici iz trećih zemalja ne mogu kvalitetno pružiti uslugu
Na Jadranu je već godinama praksa zapošljavanje stranih radnika s istog govornog područja. Mnogi ugostitelji kao stalne sezonce zapošljavaju radnike iz Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine. Ove godine su u strahu da ih neće biti dovoljno te da će morati zapošljavati konobare iz Nepala ili Indije.
Zbog nedostatka kadra često su primorani pribjegavati sustavima djelomične samoposluge u objektima kako bi smanjili broj radnika.
"Dobar dio beach barova u Istri je prošle godine imao jednog šankera, a na stolovima im piše self service. To je jedan od načina na koje se stvari rješavaju jer radnici iz trećih zemalja ne mogu dovoljno kvalitetno pružiti uslugu. Moramo dobro razmisliti je li to dobro za naš turizam. Zapadni svijet nema uslugu koju mi ovdje pružamo. To je jedan od razloga zbog kojih nas i posjećuju. Kad im to oduzmemo, neće im više biti interesantno i opet se vraćamo na ono da nudimo samo more i sunce", ističe Eterović.
"Uvoz stranih radnika je flaster"
Smatraju da je ugostiteljstvo zapalo u začarani krug loše porezne politike, dugotrajnog čekanja radnih dozvola i odlaska domaćih radnika u zapadne države. Iako imaju nešto malo kvalitetnog kadra, ističu kako većinom moraju zapošljavati needucirane radnike koji nemaju ambicije, već isključivo odrađuju posao.
"Uvoz stranih radnika je flaster. To je trebalo biti kratkoročno rješenje, a došli smo do toga da nam je to jedino rješenje. Stvari se trebaju mijenjati. Moramo voditi računa da imamo kadar koji je sposoban raditi i koji ima ambiciju za ovaj posao. Treba pokušati naći kadar kojem je naša država pogodna za život i da taj novac ostaje u državi jer stranci iz trećih zemalja taj novac šalju svojim obiteljima", rekao je Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.
Porezna politika
U nedostatku radnika dodatni problem im je zadržati kvalitetni kadar, posebice kada su u pitanju uvjeti rada i plaće. U nepovoljnoj situaciji su i ugostitelji koji rade cijelu godinu te ne mogu radnicima dati plaću koja se nudi sezonskim radnicima. Ne olakšava im, kaže Jakominić, ni država svojom represivnom poreznom politikom.
"Porezi su visoki kao i porezi na plaće. I tu dolazimo do toga da tih 1000 eura, koliko netko može ponuditi u cjelogodišnjem poslovanju, nije dovoljno za kvalitetan život i zbog toga domaći ljudi odlaze. Nije samo porezna politika problem već i ta sezonalnost, gdje vi ne poslujete na istom tržištu.
Sezonski objekti rade sa strancima i mogu postići bolje cijene. Da bismo mogli zaraditi dovoljno da možemo platiti svoje ljude, kava bi trebala biti 3 eura. To nije realna cijena za naše tržište. I onda imate taj začarani krug, gdje cjelogodišnji objekti improviziraju, a sezonski rade 90 dana. Ovo danas je najmanji problem, što će biti za deset godina", pita se Jakominić.
U istim problemima i splitski ugostitelji. Dozvole čekaju 4 mjeseca
O problemu nedostatka konobara upozorava i Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK koja je dugi niz godina prisutna u ugostiteljstvu i turizmu. Vlasnica splitskog restorana kazala je da se snalaze s manjkom radnika.
"Nekako se ugostitelji uvijek snađu. Bilo strani radnici, bilo studenti, obitelj, prekovremeni ili kraće radno vrijeme i rad samo u udarne sate. Strani radnici mogu pružiti kvalitetnu uslugu ako ih poslodavac dobro nauči i obuči. I sama imam radnicu iz Sjeverne Makedonije i papiri se uredno riješe, a postupak obnove do dozvole traje cca mjesec dana i to je super ritam", objašnjava Tabak i dodaje da radne dozvole znaju stvarati probleme poslodavcima:
"Sve ovisi iz koje zemlje je radnik i dobivanje radne dozvole se zna dosta zakomplicirati. Naročito teško do dozvola dolaze ugostitelji koji prvi put traže dozvolu za stranog radnika i za nju trebaju ponekad čekati i četiri mjeseca."
Problemi i s novim sustavom napojnica
Sada se suočavaju s problemima na koje su upozoravali još 2016. godine. Ne pomaže im ni novi model fiskalizacije napojnica koji se počeo primjenjivati početkom godine. Naime, gostima je omogućeno kartično plaćanje napojnica preko POS uređaja, no odlučeno je da će morati fiskalizirati i gotovinske napojnice.
"Način na koji je to određeno je neizvediv. Kad radite u kafiću pa vam netko ostavi 20 centi napojnice i ode, vi ste u problemu. Gost je po zakonu dužan uzeti račun, a konobar mora tih 20 centi fiskalizirati točno na taj račun koji je gost odnio. Znači, ako ne zapamtite broj računa, u prekršaju ste ili s tih 20 centi morate trčati do blagajne kako biste ih pridružili računu.
U špici sezone je to potpuno nemoguće. Prvo jer ne stižete i ne možete se baviti birokracijom. Drugi je problem što će netko biti u prekršaju - gost koji nije uzeo račun ili konobar koji nije pridružio napojnicu računu. To je glupo rješenje koje ne može funkcionirati. To treba pojednostavniti da se dnevno evidentira kolika je napojnica i to se pridruži svim računima tog djelatnika", objašnjava ugostitelj Jakominić.
Dodao je kako će to biti još jedan od dodatnih problema koji će otjerati domaće radnika u države gdje je poslovanje bolje uređeno i gdje im se neće oduzimati napojnica. I zbog toga će, smatra, ostati i bez ono malo kvalitetnih radnika koji su ostali na tržištu.