Foto: FAH, Facbook
ŽELJKA Markić po drugi put je organizirala "Hod za život", povorku kojom se zadire u pravo žene da sama odlučuje o abortusu. Sociolog religije Ivica Maštruko još je prilikom prve takve povorke, lani u isto vrijeme, komentirao kako je organizirana povorka tek početak Markićkinih akcija koje bi, ako uspije u svojemu naumu, trebale voditi do zabrane pobačaja.
"Hrvatska se ipak nalazi u 21. stoljeću i prava žena su neupitna. Prava koja su se gradila zadnja tri desetljeća nikako ne bi trebalo smanjivati niti dovoditi u pitanje, nego dapače, treba ih dodatno nadograđivati. Poanta ovog hoda je prvenstveno ograničavanje prava žena i raspolaganje vlastitim tijelom, što je nedopustivo u 21. stoljeću.
Nemam ništa protiv toga da je netko religiozan, naprotiv. No čemu to da se netko brine o drugom životu. Ako netko ne želi napraviti zakonski dopušten prekid trudnoće, onda neka ga ne napravi, no zašto želi druge prisiljavati da živi po pravilima po kojima on živi. To je problem, prisiljavanje drugoga da bude onakav kakav sam ja. To je veliki problem u Hrvatskoj", rekao je dr. Lepušić.
"Žena koja se odluči na pobačaj to će i učiniti"
U svom 30-godišnjem liječničkom iskustvu susreo se s nizom raznih slučajeva kada su žene dolazile sa zahtjevom za prekidom trudnoće.
Tvrdi da kad se žena odluči na prekid trudnoće, to će učiniti pod bilo kakvim okolnostima.
"Kad se žena dvoumi o tome hoće li pobaciti, ja joj uvijek kažem da ne pobaci. No kad donese čvrstu odluku o tome da želi to učiniti, onda će napraviti sve da realizira svoju nakanu. Na to utječu razne životne okolnosti. Stavljanje prekida trudnoće u ilegalu ugrožava ženin život jer bi se takvi medicinski postupci radili u potpuno nelegalnim uvjetima, a žena će izabrati najkraći put da dođe do svog cilja", rekao nam je dr. Lepušić.
Istaknuo je kako se u Hrvatskoj prešućuje definicija početka života.
"U međunarodnom pravu zigota, embrij i fetus nisu subjekt prava. U svijetu ne postoji konsenzus kad počinje život. Plod u maternici nije subjekt prava, subjektom prava postaje se onda kad se čovjek rodi. Da žena ne raspolaže svojim tijelom i da umjesto nje o tome odlučuje netko drugi, nezamislivo je. Prema konvencijama UN-a, pravo na abortus je ljudsko pravo kojeg se Hrvatska mora pridržavati. Konvencija UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena CEDAW dala je preporuke Hrvatskoj da regulira prava žena na pristup prekidu trudnoće te da revidira programe edukacije mladih u školama. Hrvatska se do 2019. mora pismeno izjasniti što je poduzela u vezi s tim", rekao je Lepušić i dodao kako je nezamislivo da se istovremeno u Hrvatskoj uopće dovodi u pitanje mogućnost zabrane abortusa.
Također je rekao da je u rujnu prošle godine 400 liječnika iz Francuske potpisalo zahtjev kojim traže da pravo na abortus bude dostupno za sve žene, iako u Francuskoj to pravo nije upitno kao kod nas. Istovremeno, naveo je Lepušić, velik broj njegovih kolega iz Hrvatske to ne podržava, nego žele da se abortus zabrani.
Sve više liječnika poziva se na priziv savjesti i odbijaju obavljati pobačaje, a Lepušić kaže da je riječ o pomodarstvu i jakom utjecaju konzervativne desne struje koji su zavladali Hrvatskom.
Hrvatska ima najmanju stopu pobačaja u Europi
"Kod nas se liječnici okreću kako vjetar puše. Poznajem brojne kolege koje su do prije nekoliko godina radili abortuse, a sad su odjednom veliki moralisti. Kad na čelo države dođe neka liberalnija vlast, onda će postati liberalniji.
Imaju pravo na priziv savjesti, ali to je postalo pomodarstvo. U civiliziranim zemljama priziv savjesti riješen je vrlo jednostavno. Ili ga se može zakonski regulirati, a da ne ugrozite pravo pacijenta na zdravlje i život tako da mu omogućite dostupnost svim civilizacijskim servisima, ili ga se može zabraniti.
Pola Europe, odnosno cijela Skandinavija, Island, Češka i Bugarska imaju zabranjen priziv savjesti u medicini. Smatram da se u medicini priziv savjesti treba zabraniti", rekao je dr. Lepušić.
Naglasio je da mu uopće nije jasan negativan stav o pobačaju jer Hrvatska, kazao je, ima najmanju stopu prekida trudnoće u cijeloj Europi. Godišnje imamo od 4500 do 5000 pobačaj u Hrvatskoj, od čega su 1500 do 2000 maloljetničke, a Mađarska, primjerice, ima četiri puta veću stopu pobačaja.