Foto: FAH
NE STIŠAVA se bura oko kandidatura Zlatana Hasanbegovića za ministra kulture i Mije Crnoje za ministra branitelja, pri čemu dio udruga kritizira njihov izbor zbog spornih izjava o antifašizmu i registru izdajnika, a dio podržava njihov izbor.
Ideološka zaoštravanja i čistke
"Jedini mogući razlog za to je želja vladajuće većine da se gospodin Zlatan Hasanbegović u svom mandatu posveti ideološkim zaoštravanjima i čistkama, budući da nema nama poznatog iskustva u upravljanju kulturnim institucijama, niti je pokazao teorijsku i praktičnu upoznatost s funkcioniranjem autonomije toga područja", navela je predsjednica Hrvatskog P.E.N. centra.
Hrvatsko društvo pisaca i Hrvatski PEN centar uputili su i pismo prosvjeda povodom izbora g. Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture:
"Budući da Zlatko Hasanbegović nema iskustva u upravljanju kulturnim institucijama te kulturu, kao što je razvidno iz brojnih njegovih izjava, ne poima kao autonomni i kreativni prostor, smatramo da je jedini povod za njegov izbor na tu funkciju da svoj mandat posveti ideološkim zaoštravanjima i čistkama.
Molimo Vas da se svojim potpisom pridružite prosvjedu protiv izbora g. Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture", stoji u pismu.
Prosvjedu protiv postavljanja Hasanbegovića za ministra kulture pridružilo se i Hrvatsko dizajnersko društvo.
Savez antifašista: To su dva ultradesničara
Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske ustvrdio je kako je HDZ mandataru Vlade Tihomiru Oreškoviću predložio za ministarska mjesta dva ultradesničara, kojih se ne bi postidio nijedan diktatorski režim.
"Gospodin Tim Orešković objeručke ih je prigrlio, a Hrvatski sabor bi ih trebao potvrditi za članove nove Vlade RH", priopćio je Savez navodeći da je predloženom ministru branitelja jedina kvalifikacija to što je bio u Specijalnoj policiji tijekom Domovinskog rata i što je bio kandidatom prosvjednika pred Ministarstvom branitelja. Ministar Crnoja sastavljao bi liste za Hrvatsku nepoćudnih osoba, koje su očito svi oni koji ne dijele njegove uskonacionalističke nazore, navodi Savez.
Još opasnijim smatra predloženog ministra kulture Hasanbegovića, jer on negira općenarodnu antifašističku borbu i sve žrtve koje su pale za pobjedu nad mračnim silama nacizma i fašizma.
"Taj je mogući ministar član Bleiburškog voda, skupine koja žaluje nad propašću Nezavisne Države Hrvatske. Jer ne treba zaboraviti da su kod Bleiburga zarobljeni i mnogi muslimani iz zloglasne 'Handžar divizije', koja je iza sebe ostavila brojne krvave tragove, osobito u Bosni i Hercegovini", priopćio je Savez dodajući kako antifašizam nije ideološko, već svjetonazorsko i civilizacijsko opredjeljenje.
Nedopustivo nijekanje antifašizma
Platforma 112, koja okuplja 20-tak nevladinih udruga, ranije je u otvorenom pismu mandataru Oreškoviću poručila da je Hasanbegović apsolutno neprimjerena osoba za mjesto ministra kulture i da je nijekanje vrijednosti kao što je antifašizam nedopustivo.
Podsjećaju na ranije Hasanbegovićeve izjave kako "antifašizam nije temelj ove države već floskula koja nema utemeljenje u ustavnom tekstu", ili "…prema salonskim apologetima, bez obzira je li riječ o konjunkturnim povjesničarima ili 'subverzivnim' aktivistima na jaslama državnog proračuna i multinacionalnih korporacija, osjećam samo prezir....". Drže da to pokazuje kako je osoba koja će imati moć određivati tko će u kulturi i medijima dobivati sredstva isključiva, pa time i nepodobna za vođenje područja u kojem je sloboda izražavanja ključna pretpostavka stvaralaštva.
Udruge okupljene u Platformi pozvale su Oreškovića da povuče i nominaciju za imenovanjem Mije Crnoje ministrom branitelja jer, drže, njegova najava izrade Registra izdajnika Republike Hrvatske primjerenija je državnom uređenju Sjeverne Koreje, a ne demokratskoj državi, članici EU.
Imenovanju Hasanbegovića ministrom kulture usprotivilo se i Hrvatsko novinarsko društvo (HND), izražavajući zgražanje činjenicom da je takva osoba uopće mogla biti predložena za ministra.
Nekomformizam i hrabrost
S druge strane, udruga Hrvatski novinari i publicisti (HNIP) podržala je Hasanbegovića, navodeći da se radi se o mladom, ali uglednom znanstveniku koji je u dosadašnjem javnom djelovanju pokazao danas vrlo rijetku osobinu - nekomformizam i hrabrost za suprotstavljanje preovlađujućim kulturno-ideološkim obrascima koje nasilno nameću "zasjenjena središta moći", koja upravljaju gotovo svim vitalnim procesima države na štetu ogromne većine građana.
"Hasanbegović pokazuje istinsku građansku hrabrost u govorenju istine i zdravorazumski prepoznaje i opisuje probleme koji nas muče, a koji su doveli do iseljavanja najboljih mladih ljudi u inozemstvo. Hrabrost u govorenju istine, velika je i presudna kvaliteta Hasanbegovića koja ga izdvaja iz većine hrvatskih intelektualaca koji gledaju kako tonemo, ali se 'ne bi šteli mešati'", navodi HNiP.
Smatraju također kako je dobro da je za područje kulture imenovana osoba iz znanstvenog, a ne iz kulturnog ili medijskog okružja jer u (brojčano) malim kulturama kao što je hrvatska, takoreći svi kulturni i medijski djelatnici se vrlo dobro osobno poznaju i imaju privatne odnose, pa je tim teže biti objektivan pri donošenju odluka i provođenju strukturalnih rezova.
HNIP je pozvao Hasanbegovića da odlučnim mjerama i preciznom kadrovskom politikom s ljudima koji znaju i mogu, te koji su moralni, povede hrvatsku kulturu i medije novim putem na dobrobit svih građana, i to ne na ideološki isključiv način koji bi "njihove" zamijenio "našima", te prelio sve resurse "našima", kako su činile dosadašnje vlasti, nego na pravedan način koji će bogatstvo Hrvatske pravedno razdijeljivati među svima.
Ustav samo djelomično utemeljen na antifašističkom pokretu
Matica hrvatska ustvrdila je pak da Ustav Republike Hrvatske govori da je očitovanje hrvatske nacionalne samobitnosti i državne opstojnosti izraženo u 13 povijesnih procesa i događaja od VII. stoljeća do devedesetih godina XX. stoljeća, a među njima su i odluke ZAVNOH-a.
Međutim, navodi Matica hrvatska, Ustav ni hrvatska državnost nisu zbog toga utemeljeni na hrvatskom antifašističkom pokretu u cjelini, već samo na onom njegovom dijelu koji je u okviru ZAVNOH-a 1944. donio odluku o utemeljenju Federalne Države Hrvatske.
"To je nesporno važna odluka i zbog toga se i nalazi u Ustavu, ali ona ne znači da je sve što se antifašizmom nazvalo u Hrvatskoj bilo u cijelosti pozitivno. Naime, već prije kraja Drugog svjetskog rata hrvatski komunistički 'antifašisti' počinili su brojne ratne zločine, a nakon njega zločine koji spadaju u najveće u cijeloj hrvatskoj povijesti", priopćila je Matica.
Osim toga, kažu, poslijeratni razvoj je pokazao da su komunisti odluke ZAVNOH-a o hrvatskoj državnosti izigrali stavljajući Hrvatsku u položaj podložnosti Srbiji u okviru Jugoslavije.
"U raspravama o antifašizmu treba reći da se on od samoga početka dijelio na dva različita oblika - demokratski, čiji je cilj uz pobjedu nad fašizmom bio i razvoj demokracije u svijetu, i drugi totalitarno-komunistički, čiji je cilj osim pobjede nad fašizmom bio i okupacija što je moguće više država. Antifašizam je u Belgiji, Norveškoj i ostalim zemljama zapadne demokracije proizveo pozitivan učinak i razvoj, a u Mađarskoj, Jugoslaviji i ostalim zemljama istočnog, komunističkog bloka negativan, upravo poguban učinak, koji je trajao sve do propasti komunizma", zaključuje Matica.