Najpopularniji sport na svijetu suočen je s ozbiljnim pitanjima o zdravlju igrača, a najnovije veliko istraživanje donosi zabrinjavajuće vijesti. Naime, opetovano udaranje lopte glavom može negativno utjecati na mozak, čak i kod amaterskih nogometaša koji nikada nisu prijavili potres mozga, piše sciencealert.com.
Istraživanje provedeno na 352 odrasla amaterska nogometaša pokazalo je da su oni koji su godišnje izveli više od tisuću udaraca glavom imali mikroskopske promjene na vanjskim naborima mozga, neovisno o dobi ili spolu. Osim toga, ti su igrači postigli i značajno lošije rezultate na testovima pamćenja i učenja.
"Ono što je važno u našoj studiji jest da ona, zaista po prvi put, pokazuje da izloženost ponovljenim udarcima u glavu uzrokuje specifične promjene u mozgu koje, zauzvrat, narušavaju kognitivnu funkciju", pojasnio je neuroznanstvenik Michael Lipton sa Sveučilišta Columbia, čiji laboratorij već više od desetljeća istražuje upravo ovu problematiku.
Dok se u drugim kontaktnim sportovima, poput američkog nogometa ili ragbija, rasprava o ozljedama glave uglavnom vrti oko potresa mozga kod profesionalaca, Liptonovo istraživanje pokazuje da se i blaži, ponovljeni udarci zbrajaju. To znači da problem ne pogađa samo profesionalce, već i amatere. Ranije studije njegovog tima već su ukazale na promjene u bijeloj tvari mozga kod amaterskih nogometaša, no povezivanje tih promjena s konkretnim padom kognitivnih funkcija dosad je bilo izazovno.
Znanstvenici su sada razvili novu metodu snimanja koja otkriva oštećenja na teško dostupnim vanjskim naborima mozga, na takozvanom sučelju sive i bijele tvari (GWI). Koristeći tu tehniku, skenirali su mozgove amatera koji nogomet igraju najmanje pet godina. Rezultati su bili jasni: igrači s većim brojem udaraca glavom imali su značajne promjene na prednjem dijelu mozga, točno na putanji kojom lopta udara u glavu.
Znanstvenici sumnjaju da ozljeda nastaje zbog takozvane "contrecoup" sile, gdje mozak udara o suprotnu stranu lubanje. Upravo su te ozljede na GWI sučelju mogle biti neprimijećene u ranijim studijama, što objašnjava proturječne rezultate. Joan Song, studentica iz Liptonovog laboratorija koja je razvila metodu analize snimki, objasnila je nalaze.
"Kod zdravih pojedinaca postoji oštar prijelaz između ovih tkiva", kaže Song. "Ovdje smo proučavali može li doći do slabljenja ovog prijelaza uslijed manjih udaraca uzrokovanih udaranjem glavom." I pokazalo se da je granica između sive i bijele tvari bila "zamućenija" kod igrača koji su češće udarali loptu glavom.
"To je vrlo snažan dokaz da su ove mikrostrukturne promjene vjerojatno uzrok kognitivnih deficita", zaključuje Lipton. Iako su potrebna daljnja istraživanja, ovi nalazi sugeriraju da bi se buduće studije trebale usredotočiti upravo na GWI sučelje. Ove promjene mogle bi čak biti povezane s ozbiljnim poremećajima poput kronične traumatske encefalopatije (CTE). Studija je objavljena u znanstvenom časopisu JAMA Network Open.