DVODNEVNI međunarodni skup pod nazivom "Interkulturalnost i obrazovanje na manjinskim jezicima i pismima" okupio je u Zagrebu, u organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV), predstavnike nacionalnih manjina te učitelje i nastavnike koji sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu.
Saborski zastupnik i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac ocijenio je uoči konferencije koja se danas i sutra održava u hotelu Dubrovnik da multikulturalnost i interkulturalnost u nekim sredinama u Hrvatskoj funkcionira bez obzira na jezične razlike.
No, u nekim područjima, poput Vukovara, dodao je, nažalost još postoji dominantan pristup u kojem suradnja, razmjena iskustva i korištenje zajedničkih povijesnih temelja i baština nije nešto čemu treba dati pravo građanstva.
Saborski zastupnik Furio Radin smatra kako nacionalne manjine mogu biti definirane kao mostovi koji spajaju nacije i države. Takav svijet je, po njegovim riječima, samo donekle istinit, a mnogim situacijama je virtualan.
Pravo na obrazovanje na materinskom jeziku u Hrvatskoj ostvaruje 16 manjina
Profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti rekao je u pozdravnom govoru u ime SNV-a da je međunarodni znanstveno-stručni skup jedan od događaja u nizu koje organizira SNV jer smatra da je znanost izrazito povezana s obrazovanjem.
U tom smislu, protivnici smo, dodao je, bilo kakvih jednostranih interpretacija i politiziranja, posebice neznanstvenih i protuznanstvenih obrazovnih praksi s kojima se suočavamo u Hrvatskoj, ali i u Europi i svijetu.
Na skupu sudjeluje i UN-ov posebni izvjestitelj o manjinskim pitanjima Fernand de Varennes koji je upozorio da je dvije trećine govora mržnje koji se pojavljuje na društvenim mrežama usmjereno protiv manjina, prije svega protiv žena, pripadnica manjinskih zajednica.
Istaknuo je nužnost njegovanja manjinskih jezika, posebice s pedagoškog aspekta jer djeca bolje uče na materinskim jezicima.
"Interkulturalnost sastavni dio hrvatskog društva"
Predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Nandor Čapo rekao je da je interkulturalnost sastavni dio hrvatskog društva u kojem Ustav Republike Hrvatske prepoznaje 22 nacionalne manjine koje obogaćuju njenu jezičnu, povijesnu i kulturnu raznolikost.
Jedno od ljudskih prava je pravo na odgoj i obrazovanje na materinskom jeziku koje trenutno u Hrvatskoj, od 22 manjine, ostvaruje 16 manjina u nekom od modela obrazovanja, od predškolskih do srednjoškolskih ustanova, a u ovoj školskoj godini uključeno je nešto više od 10 tisuća učenika.