NACIONALISTI dobivaju podršku u Švedskoj jer se sve više ljudi žali na održivost sustava države blagostanja koja se o svojim građanima brine "od kolijevke do groba", piše Bloomberg.
Kada je početkom prošle godine zatvoreno rodilište u bolnici u gradu Solleftea u sjevernoj Švedskoj, najbliža je alternativa bila udaljena 100 kilometara. Tako su lokalne primalje odlučile buduće roditelje poučiti novim vještinama: kako poroditi dijete u automobilu.
Ovakav prenatalni tečaj bio bi neuobičajen čak i u zemlji koja nema novca, a kamoli u onoj čije gospodarstvo uživa u najvećem razdoblju rasta u posljednja četiri desetljeća i čije financije cvjetaju. Švedska je država s proračunskim suficitom, a vlada još uvijek podiže poreze, pa je gornja granična stopa sada dosegnula 60 posto.
"Imamo novca. Možda ne moramo imati specijalističku skrb diljem zemlje, ali govorimo o vrlo bazičnim uslugama", kazala je Hanna Hedvall, 45-godišnjakinja koja živi u Sollefteau i radila je šest i pol godina kao primalja u rodilištu.
Plaćanje jedne od najviših stopa poreza na dohodak na svijetu bilo je kamen temeljac društvenog ugovora Skandinavije, s političkim konsenzusom u Švedskoj da se novac štedi za vremena kada gospodarstvu ne ide dobro. Sada se u toj državi događa ono što i u ostalim dijelovima Europe - raste nacionalizam, a Šveđani sve više propituju održivost njihova sustava države blagostanja koja za građane brine "od kolijevke pa do groba".
Nezadovoljstvo raste zbog priljeva više od 600.000 imigranata u proteklih pet godina, što je ogroman broj za zemlju od 10 milijuna ljudi. Većina izbjeglica došla je iz ratom opustošenih zemalja poput Afganistana i Sirije.
Porasli su stopa kriminala i val nasilja bandi, sve je više pritužbi na obrazovni sustav, pa čak se i trudnice ne primaju u rodilišta zbog nedostatnih kapaciteta. Broj ljudi koji čekaju dulje od 90 dana za operaciju ili specijalističko liječenje utrostručio se u protekle četiri godine.
Švedski društveni ugovor treba reformirati
"Švedski društveni ugovor treba reformirati. Unatoč visokim porezima, politika ne daje ono što je ugovoreno u važnim područjima. Dobivamo loše stvari za novac koji dajemo", stoji u pismu desetak poduzetnika objavljenom 31. svibnja u poslovnim novinama Dagens Industri, a među njima su i predsjednik banke Nordea Bjorn Wahlroos i osnivač Kreaba Peje Emilsson.
U Europi je bilo znakova upozorenja o tome što se može dogoditi ako se ne reagira na ovakva nezadovoljstva. U Velikoj Britaniji nezadovoljstvo javnosti zbog porasta useljavanja i problema u javnim službama potaknuli su referendum da ta država napusti Europsku uniju. Nacionalističke stranke marširaju diljem europskog kontinenta i upravo su preuzele vlast u Italiji.
Švedska riskira da se pridruži tim državama i valu populizma, kazao je Leif Ostling, bivši predsjednik Udruge švedskih poduzetnika koji je odstupio u studenom nakon otkrića njegovih poreznih afera.
Od prozivki za poslovanje preko off-shore kompanija branio se tezom da od države dobiva premalo u odnosu na visoke poreze. "Ako nema volje za razumijevanje problema, nećete ga riješiti, a onda nisam spreman platiti nikakav porez. I mislim da se i mnogi drugi građani tako osjećaju."
Uoči izbora koji se trebaju održati 9. rujna, ankete pokazuju smanjenje potpore vladajućim socijaldemokratima koji su na vlasti od 2014., iako bi koalicija četiri stranke mogla formirati manjinsku vladu.
Na temama imigracijske i zdravstvene politike, kao ključnim pitanjima s kojima se suočava zemlja, rasla je stranka Švedskih demokrata koja ima neonacističke korijene i koja bi mogla spriječiti formiranje funkcionalne vlade. U nekim anketama Švedski demokrati čak su pretekli socijaldemokrate kao najveću stranku u zemlji, uz potporu više od 25 posto birača.
Švedska pruža snažnu subvencioniranu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje i više od godinu dana plaćenog roditeljskog dopusta. Ako se ljudi razbole ili izgube posao, dobit će tu premiju koju su uplatili u sustav socijalne skrbi putem poreza.
Raste broj onih koji smatraju da su porezi previsoki
Većina Šveđana zadovoljna je onim što plaćaju i što zauzvrat dobivaju od države, iako je anketa Demoskopa objavljena u veljači pokazala da je udio ispitanika koji smatraju da su porezi previsoki skočio 45 posto, sa samo 27 posto u 2014.
Carl-Fredrik Bothen i Adam Sierakowiak, dvojica očeva u Stockholmu koji su trenutno na šestomjesečnom rodiljnom dopustu, nezadovoljni su funkcioniranjem socijalne države. Ne osjećaju se sigurno po pitanju zdravstvenog i mirovinskog sustava.
Iako su porezi podignuti posljednjih godina, socijalna pomoć se pogoršala, kazali su Bloombergu.
"Uopće ne vjerujem u državnu skrb i moram imati vlastiti novac. Problem imigracije jest da naša socijalna država nije dovoljno velika za toliki priljev ljudi. Naravno da trebamo pomoći ljudima i imamo dobru situaciju u Švedskoj, ali ne možemo se nositi s neograničenim brojem ljudi", kazao je Bothen.
Takva su razmišljanja još jače izražena u udaljenijim dijelovima zemlje. Više od 400 kilometara sjeverno od Stockholma, u gradu Solleftea, primalja Hedvall upozorava kako je općina podigla poreze neposredno prije zatvaranja rodilišta. Kazala je da se političari prestanu brinuti za građane kada dođu na vlast. Zatvaranjem rodilišta uštedjeli su 16 milijuna kruna (1,8 milijuna dolara) godišnje.
Na jugu pokrajine Lapland jedan policijski automobil pokriva područje veličine Danske. To je možda bilo dovoljno u prošlosti, ali vlasnica trgovine Camilla Appelqvist u selu Dorotea kaže kako su se vremena promijenila. Od veljače je imala tri provale, u kojima su joj ukrali sve cigarete iz trgovine.
Kad je, nakon posljednje provala, pozvala policiju u 3.30, rečeno joj je da nitko nije dostupan. Zamolili su je da pričeka dnevnu ekipu policajaca. Lokalna policijska postaja ima osoblje za samo jedan dan rada u tjednu.
Zamjenik šefa lokalne policije južnog Laplanda, Michael Rystedt, smatra da bi im dobro došlo povećanje sredstava, iako napominje da je područje slabo naseljeno i s niskom stopom kriminala. "Da biste mogli uhvatiti lopove, trebat će vam od 15 do 20 automobila i od 40 do 50 policajaca. To jednostavno nije razumno u području koje se uglavnom sastoji od šuma", kazao je.
Novac nije problem. Švedske financije iznad su europskih standarda. Gospodarstvo je u prvom tromjesečju poraslo 3,3 posto, što je među najboljim rezultatima u zapadnoj Europi. Socijaldemokratska vlada ukinula je smanjenje poreza na dohodak koje je donijela prethodna vlada. To im je omogućilo višak u državnoj blagajni svake godine od kada su došli na vlast.
Švedska ima peto po veličini porezno opterećenje
Ukupno porezni opterećenje u Švedskoj poraslo je 2016. 44,1 posto bruto domaćeg proizvoda, sa 42,6 posto, koliko je iznosilo 2014. na kraju mandata prethodne vlade. To je peto po veličini porezno opterećenje među 35 zemalja OECD-a.
"Nama je prioritet financiranje države blagostanja i zato sigurno nećemo smanjiti poreze u nadolazećim godinama. Ne mislim da je razina poreza koje imamo danas apsolutno najviša što možemo imati", izjavio je Fredrik Olovsson, vodeći socijaldemokrat i predsjednik parlamentarnog odbora za financije na seminaru u Stockholmu.
U Vasternorrlandu, regiji bujnih borovih šuma gdje je smješten grad Solleftea, vladajući socijaldemokrati znatno gube podršku javnosti u usporedbi s posljednjim izborima. U 2014. osvojili su 48 posto glasova, a anketa Sifo u travnju pokazala je da im je podrška pala na 32 posto. Nova lokalna stranka koja se bori za bolju zdravstvenu zaštitu ima prema anketama 8 posto glasova.
Kada je zatvoreno rodilište koje je prosječno imalo jedan porođaj dnevno, male skupine prosvjednika izmjenjivale su se danju i noću gotovo 18 mjeseci.
Da bi se ublažio utjecaj zatvaranja rodilišta, općina je započela projekt gdje su budućim roditeljima dodijeljene primalje od prvog ultrazvuka do putovanja na porođaj i prate ih automobilom kad god je to bilo moguće. Tri majke rodile su u svojim automobilima ove i prošle godine, a šesnaest drugih imalo je porođaj u ambulanti.
Ellen Hedman, inženjerka u općini, očekivala je treće dijete kada je rodilište u bolnici u gradu Solleftea zatvoreno.
Kada je došao kolovoz i približio se termin poroda, razmišljala je da ponese šator za čak 130 kilometara dugačak put do rodilišta u gradu Sundsvallu. Kada su joj krenuli blagi trudovi zaputili su se automobilom u bolnicu, a primalja ih je pratila u svom automobilu. Rodila je i vratila se kući istog dana.
"Strašno je da porođaj nema veći prioritet. Naravno da ne možemo imati rodilište u područjima gdje je manje ljudi, ali kako onda možete potaknuti ljudi da žive izvan velikih gradova? Izgleda da nam se cijeli sustav urušava," razočarana je rekla.