Eskalacija nasilja u četvrti poznatoj kao žarište trgovine drogom, tik do sjedišta tvrtke Orange u Marseilleu, prisilila je telekomunikacijskog diva da zaključa svoja vrata i tisućama zaposlenika naredi rad od kuće. Poremećaj u poslovanju poznate tvrtke - koja je i sponzor kultnog gradskog stadiona - postao je novi simbol utjecaja narkokriminala i opće nesigurnosti na političke prilike uoči lokalnih izbora.
Prema nedavnoj anketi, sigurnost je jedna od glavnih briga birača, što je prisililo kandidate iz cijelog političkog spektra da ponude rješenja za suzbijanje trgovine drogom, piše Politico.
Francuske političke stranke pomno prate ovu izbornu utrku, tražeći naznake o širim političkim bitkama koje se spremaju za predsjedničke izbore 2027. godine. Marseille je na mnogo načina mikrokozmos Francuske koji odražava demografsku sliku zemlje i njezine najveće političke podjele.
Grad je raznolik: multikulturalne četvrti s niskim prihodima, koje tradicionalno podržavaju krajnju ljevicu, graniče s konzervativnim predgrađima koja su se posljednjih godina okrenula krajnjoj desnici. Kao i u ostatku Francuske, podrška političkom centru je slaba.
"Glavna tema je sigurnost", izjavila je za Politico kandidatkinja desnog centra Martine Vassal. "Ljudi mi se najviše žale da zbog toga više ne odlaze u središte grada", dodaje.
Aktualni gradonačelnik, ljevičar Benoît Payan, i dalje je blagi favorit na izborima u ožujku, no Franck Allisio, kandidat krajnje desnog Nacionalnog okupljanja, tijesno ga slijedi. Obojica u anketama imaju podršku od oko 30 posto.
Problemi koji dominiraju kampanjom pogađaju samu srž identiteta Marseillea: zloglasnu trgovinu drogom, duboko ukorijenjeno siromaštvo i neuspjeh grada da iskoristi prednosti svoje mlade populacije i strateškog položaja na Mediteranu.
Kandidat koji uspije osmisliti program koji odgovara na lokalne probleme, a istovremeno nudi rješenja za brige koje muče cijelu Francusku, bit će u dobroj poziciji da preuzme gradsku vijećnicu i svojoj stranci ponudi potencijalni model za predsjedničku kampanju 2027.
Marseille je oduvijek imao neku vrstu kompleksa mlađeg brata u odnosu na Pariz, a ta ogorčenost nadilazi nogometno rivalstvo između Paris Saint-Germaina i Olympique de Marseillea. Mnogi u gradu smatraju francusku prijestolnicu udaljenim centrom moći koji pokušava nametnuti vlastita rješenja bez dovoljnog savjetovanja s lokalnim stručnjacima.
"Pariz tretira Marseille gotovo kao koloniju", rekao je Allisio. "Kao mjesto koje posjetite, date obećanja i odete, bez ikakvog jamstva da će obećani novac ikada biti potrošen."
Kada je riječ o trgovini drogom i sigurnosti, čelnici iz cijelog političkog spektra slažu se da Pariz propisuje lijek koji liječi simptome krize, a ne njezin uzrok.
Nasilje povezano s drogom ponovno je dospjelo u središte pozornosti u studenome nakon ubojstva 20-godišnjeg Mehdija Kessacija. Vlasti istražuju zločin kao čin zastrašivanja, budući da je Mehdijev brat Amine Kessaci jedan od najistaknutijih gradskih aktivista protiv trgovine drogom. Istaknuo se nakon što je njihov polubrat, koji je i sam bio umiješan u kriminal, ubijen nekoliko godina ranije.
Nakon Kessacijeva ubojstva Marseille su posjetili predsjednik Emmanuel Macron, ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez i ministar pravosuđa Gérald Darmanin, predstavivši strogi program borbe protiv kriminala.
No lokalno stanovništvo naglašava da ulaganja u policiju i pravosuđe moraju pratiti i ulaganja u javne službe. Ako vlasti ne pokrenu usporeno gospodarstvo koje nezaposlene mlade gura u ruke narkokriminala, problem će se nastaviti.
"Sama represija nije učinkovita", rekla je Kaouther Ben Mohamed, bivša socijalna radnica koja je postala aktivistica. "Da jest, trgovina drogom ne bi cvjetala kao što cvjeta."
Stambeno pitanje je još jedan gorući problem, jer mnogi siromašni stanovnici žive u opasnim i trošnim zgradama.
"Živimo u usranom gradu", rekao je Mahboubi Tir, visok i snažan mladić. "Ovdje nismo sigurni." Tir je proveo mjesec dana u komi i još nekoliko u bolnici nakon što je napadnut prošlog travnja tijekom svađe oko parkirališnog mjesta. "Skoro sam umro i bio sam bijesan na grad", rekao je Tir.
Iako se četiri vodeća kandidata za gradonačelnika uglavnom slažu u dijagnozi problema - da su stravične priče o kriminalu posljedica nedostatka poslova i zanemarenih javnih usluga - njihova se rješenja značajno razlikuju. Svi smatraju da odgovori francuske države promašuju cilj te da bi se umjesto na strože kazne trebalo usredotočiti na lokalnu policiju i javna ulaganja.
Aktualni gradonačelnik Payan obećao je besplatne obroke za 15.000 učenika kako bi ih zadržao u školama te udvostručenje broja kvartovskih policajaca. Platforma Francka Allisija s krajnje desnice stavlja naglasak na troškove za sigurnost: više videonadzora, nova vozila za lokalnu policiju i osnivanje "specijaliziranih jedinica za borbu protiv provala i narušavanja javnog reda".
Martine Vassal, kandidatkinja desnog centra koju podržavaju konzervativni Republikanci i stranke bliske Macronu, predložila je naoružavanje kontrolora u javnom prijevozu. I Allisio i Vassal zalažu se za smanjenje lokalnih poreza kako bi potaknuli gospodarstvo i otvaranje radnih mjesta. Vassal je također obećala besplatan javni prijevoz za mlađe od 26 godina te ubrzanje izdavanja građevinskih dozvola kako bi se potaknula revitalizacija najugroženijih dijelova grada.
Iznimka je Sébastien Delogu, kandidat krajnje ljevice i učenik trostrukog predsjedničkog kandidata Jean-Luca Mélenchona. Iako je Delogu četvrti u anketama s oko 14 posto podrške, ne može ga se otpisati s obzirom na to da je Mélenchon pobijedio u Marseilleu u prvom krugu na posljednja dva predsjednička izbora. Delogu priznaje da je kriminal problem, ali se protivi većem izdvajanju za policiju. Umjesto toga, predlaže da se taj novac usmjeri u smanjenje siromaštva, stanovanje i javno zdravstvo.
Tko god pobijedi, morat će se suočiti s neugodnom istinom. Osim lokalne policije koja je odgovorna za javni red, pitanja policijskog rada i kaznenog pravosuđa uglavnom se rješavaju na nacionalnoj razini. Rješenje problema Marseillea uvelike će ovisiti o ishodu političkih borbi koje će se sljedeće godine voditi u Parizu.