"Dijete je novac", komentar je slovenskog načelnika Ribnice Same Pogorelca na romske obitelji s mnogo djece, za koje roditelji primaju socijalne naknade.
Neki su uvjereni da socijalna davanja smanjuju motivaciju za rad te da je država previše darežljiva pri njihovoj isplati. Koliko socijalnih naknada prima šesteročlana, a koliko osmeročlana obitelj? U jednom od romskih naselja novinarska ekipa slovenskog portala 24ur posjetila je obitelj koja živi isključivo od socijalnih davanja, a oba roditelja su nezaposlena.
Roman Bajt, 28-godišnjak, živi s obitelji u naselju Lepovče, jednom od tri romska naselja u općini Ribnica. S 26-godišnjom suprugom Lejom Hudorovac ima četvero djece, od kojih najmlađe ima četiri, a najstarije devet godina. Troje djece ide u školu, a najmlađe u vrtić. Obitelj živi u kamp prikolici, bez vode, ali s priključkom za struju.
Bajt je nezaposlen i kaže da nikada nije radio. Na pitanje bi li želio raditi, odgovara da bi pokušao i da bi volio raditi nešto s drvetom.
Njegova supruga Leja Hudorovac također je nezaposlena. I ona, kao i suprug, tvrdi da bi željela raditi i da traže posao, ali ga ne mogu pronaći. Budući da su oboje bez posla, jedini prihod su im socijalne naknade. Kažu da mjesečno primaju 1.000 eura. S tim je novcem teško preživjeti, ističe Hudorovac. "Hrana je tu, ali treba kupiti vodu, odjeću", dodaje njezin suprug.
Romi u Sloveniji ne primaju posebne ili dodatne socijalne naknade zato što su Romi - za njih vrijede ista prava kao i za sve ostale koji ispunjavaju zakonske uvjete za njihovo dobivanje.
Dok Roman Bajt i Leja Hudorovac tvrde da njihova šesteročlana obitelj mjesečno prima 1.000 eura, izračun Ministarstva rada, obitelji, socijalne skrbi i jednakih mogućnosti pokazuje da socijalni transferi za takvu obitelj mogu biti znatno viši, navodi 24ur.
Kao primjer je uzeta dvoroditeljska obitelj s četvero djece, poput obitelji sugovornika.
Oba roditelja su nezaposlena, bez imovine, troje djece pohađa osnovnu školu, a jedno je upisano u vrtić. Godišnje naknade, koje uključuju dječji doplatak, novčanu socijalnu pomoć te dodatak za veliku obitelj, iznose 25.285 eura.
Moguće je dobiti i izvanrednu novčanu socijalnu pomoć, koja maksimalno iznosi 3.883 eura godišnje. Ako obitelj ima automobil, može dobiti subvencioniranu vinjetu, a pripada joj i subvencija za vrtić, užinu i ručak. Ukupno takva obitelj može primiti 39.965 eura socijalnih naknada godišnje, odnosno 3.330 eura mjesečno.
Usporedbe radi, obitelj u kojoj roditelji rade kao čistačica i radnik u proizvodnji za minimalnu plaću, a također imaju četvero djece (troje školske dobi i jedno u vrtiću) te nemaju imovine, godišnje prima 44.145 eura. To je 348 eura socijalnih naknada mjesečno više nego obitelj u kojoj su oba roditelja nezaposlena.
Prema još jednom izračunu za šesteročlanu obitelj s nezaposlenim roditeljima bez imovine, gdje dvoje djece pohađa osnovnu školu, a dvoje vrtić, obitelj može dobiti 45.085 eura godišnje, odnosno 3.757 eura mjesečno. Ako su u takvoj obitelji oba roditelja zaposlena na minimalcu, primili bi 49.265 eura godišnje ili 4.105 eura mjesečno, što je također 348 eura više.
Analizirani su i primjeri osmeročlane obitelji. U jednom slučaju roditelji su nezaposleni, a u drugom zaposleni s minimalnom plaćom.
Ako obitelj nema imovine, roditelji su nezaposleni, a od šestero djece četvero ide u osnovnu školu, a dvoje u vrtić, takva će obitelj godišnje primiti 55.697 eura socijalnih naknada. To je 4.100 eura godišnje ili 348 eura mjesečno manje nego obitelj u kojoj su oba roditelja zaposlena i primaju minimalnu plaću.
Novi zakon, usvojen ovaj tjedan, poznat kao Šutarov zakon, neće utjecati na izračun, odnosno na samu visinu socijalnih naknada, ali hoće na način isplate. U određenim slučajevima, primjerice kada dijete iz neopravdanih razloga ne pohađa nastavu ili nije uključeno u vrtić, novac se neće uplaćivati na bankovni račun, već će se naknade isplaćivati u drugom obliku, između ostalog u obliku bonova za hranu ili plaćanja računa.
Zakon predviđa i veću zaštitu maloljetnih majki, posebno mlađih od 15 godina, te donosi jasniju definiciju isplate u naravi.
U romskom naselju Lepovče u Ribnici novinari portala 24ur razgovarali su i s Adisom Hudorovcem. Zaposlen je pola godine i tvrdi da nije istina da svi Romi ne žele raditi. "Neki se trude pronaći posao, ali ne dobivaju priliku", uvjeren je Hudorovac.
Kolika je stopa nezaposlenosti među Romima, nije poznato, ali dostupni su podaci o broju prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje, navodi slovenski portal.
Krajem prošlog mjeseca bilo ih je 2.144. Najviše nezaposlenih Roma, njih 291, bilo je prijavljeno u Novom Mestu. Slijedi Črnomelj s 224 nezaposlena, a na trećem mjestu je Kočevje sa 191 prijavljenim. Na popisu općina s više od 100 nezaposlenih Roma su još Maribor, Krško, Metlika i Murska Sobota.