HRVATSKI sabor, koji ovaj tjedan zbog Praznika rada plenarno zasjeda dva dana, danas je raspravljao o vladinom prijedlogu da se zaustave ovrhe na plaćama i mirovinama.
Saborski zastupnici su mahom hvalili vladin prijedlog da se, zbog krize izazvane koronavirusom, zaustave ovrhe na plaćama i mirovinama, no oporba pritom ističe kako to nije dovoljno.
Trebalo je propisati da za posebnih okolnosti ne teku zakonske zatezne kamate, vlada je minimalno morala predložiti moratorij na kredite i kamate banaka, rekli su Miro Bulj (Most) i Peđa Grbin (SDP) u raspravi o prijedlogu zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za trajanja posebnih okolnosti izazvanih epidemijom koronavirusa.
Grbin upozorava kako taj zakon ne predviđa kazne za poslodavce i HZMO koji će nastaviti provoditi ovrhe, neovisno o predloženom zakonu. Poručuje da je zakon bez kazne mrtvo slovo na papiru.
Goran Aleksić (Snaga) poziva HZMO i vladu da već danas poduzmu sve radnje kako se ne bi ovršilo ni jedno primanje od 1. svibnja.
"Imam informacije da su obračuni za mirovine već napravljeni i da je u njih uključena ovrha", rekao je Aleksić. Smatra kako se moraju odgoditi i anuiteti na kredite, a bankama kao obvezan naložiti moratorij.
Za blokirane zakon je poput aspirina za glavobolju
Krešo Beljak (HSS) ustvrdio je kako Hrvatska ima jedan od najrigoroznijih zakona o ovrhama, da je ozakonjeno lihvarenje, bacanje na ulicu obitelji i djece. Izmjene koje se predlažu nisu dovoljne, kriza je prilika da u svemu krenemo od početka, pa i u ovrhama, koje su najčešće nepravedne, kazao je.
Kritičan prema zakonu je Ivan Lovrinović (PH). Blokiranima i građanima pred ovrhama poručuje da će zakon na njih djelovati poput aspirina na glavobolju, na nekoliko će je sati odgoditi, no ona će sutra biti veća.
"Kad prođe koronakriza, suočit ćete se sa gomilom dugova, blokadama, ovrhama, ništa nije riješeno", kaže zastupnik Lovrinović.
Zakon jasno kaže da se ovrhe zaustavljaju, on ne oprašta dugove, samo pomaže u ovom trenutku, odgovara ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković i napominje kako je mudro da oni koji to mogu ispunjavaju svoje obveze.
"Racio je zakona zaustaviti ovršne postupke u vrijeme posebnih okolnosti", rekao je ministar, podsjetivši kako se trenutno ne vode ovrhe na sudovima ni pred javnim bilježnicima, nema ih ni putem Financijske agencije (Fina).
Jedine "nepokrivene" ostale su ovrhe na stalnim primanjima, na plaći i mirovinama, a ovim zakonom kažemo da zastaju i na tim postupcima, istaknuo je Bošnjaković, odbacujući teze da je zakon rađen u predizborne svrhe.
Političke aktere zahvatila predizborna groznica
"Dio kolega politikantski pokušava omalovažiti sve što je vlada napravila za ovršene i blokirane", kaže Marija Jelkovac (HDZ); političke je aktere zahvatila predizborna groznica, no neovisno o tome nije vrijeme da se omalovažava rad onih koji uspješno vode državu kroz krizu, dodaje Branko Hrg.
Nikola Grmoja (Most) vladajućima spočitava što nisu prihvatili Mostov prijedlog o moratoriju na kredite i kamate. Zašto ne radite za hrvatski narod, a ne za banke, upitao ih je, prozivajući HDZ-ove Branka Bačića i Grozdanu Perić da su se ponašali "kao agenti banaka".
"Je li netko agent, morate dokazati malo bolje, to je optužba koja nije potkrepljena nikakvim dokazima", rekao mu je predsjednik sabora Gordan Jandroković.
Prijedlog zakona
"Trenutno se ovrhe ne vode na sudovima ni pred javnim bilježnicima, nema ih ni putem Financijske agencije (Fina), jedine "nepokrivene" ostale su ovrhe na stalnim primanjima, na plaći i mirovinama, a ovim zakonom kažemo da zastaju i na tim postupcima", rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković govoreći o zakonu o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za trajanja posebnih okolnosti izazvanih epidemijom koronavirusa.
Tim se zakonom predlaže i da za trajanja posebnih okolnosti, kakva je epidemija, ne teku zatezne kamate u ovršnim i stečajnim postupcima.
Regulira se i stečajne postupke te predlaže da razlozi, koji se po Stečajnom zakonu smatraju stečajnim razlozima, a nastupili su za trajanja epidemije, nisu pretpostavka za podnošenje prijedloga za otvaranja stečajnog postupka.
Vlada: Poboljšava se položaj umirovljenika
Vlada je saboru predložila da taj zakon donese po hitnom postupku te da na isti način izmijeni Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju čime bi se povećao prihodovni cenzus po članu obitelji na 1563 kune, a za samce na 2000 kuna.
Vlada tumači kako će se tako poboljšati položaj umirovljenika.
Važećim Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju uređene su vrste i način provođenja tog osiguranja, a dopunskim, kao vrstom dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, osiguranim se osobama jamči pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
Trenutačno, osigurane osobe imaju pravo na plaćanje premije dopunskog osiguranja iz proračuna ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji mjesečno ne prelazi 45,59 posto proračunske osnovice, odnosno ako se radi o osiguraniku samcu 58,31 posto osnovice.
Vladina je procjena da će predloženim promjenama dodatnih oko 200.000 osiguranika ostvarivati pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna za što će trebati osigurati dodatnih 160 milijuna kuna.
O tim, ali i drugim raspravljenim aktima, sabor će glasati u četvrtak. Postigne li se o njima suglasje na Odboru za Ustav, među tim aktima mogle bi biti i izmjene saborskog Poslovnika kojima bi se, u određivanju broja zastupnika koji u doba koronavirusa mogu biti u sabornici, vodilo računa o proporcionalnoj zastupljenosti saborskih klubova i broju zastupnika koje imaju. Sada svi klubovi, neovisno o broju zastupnika, mogu imati po dva zastupnika u sabornici.