Obje putovnice su, prema pisanju Pressa, Kaliniću, koji je svojim brutalnim ubojstvima stekao nadimak Zver, izdane u hrvatskom veleposlanstvu u Tuzli. Ljudi na čija su imena putovnice izdane zaista postoje, a trenutno se istražuje jesu li oni samo žrtve krađe identiteta, ili su surađivali sa "zemuncima". U tim putovnicama Kalinić izgleda bitno drukčije nego na zadnjim fotografijama s potjernice. Putovnice je Kalinić redovno koristio - putovnicu na ime Drage Cesara je koristio u Sloveniji i Hrvatskoj, a kao Milivoj Mandić boravio je u BiH, Srbiji i Crnoj Gori.
Povezani s lokalnim i stranim kriminalcima
Srpska policija je jučer u Zagreb poslala dva vrhunska istražitelja, koji trebaju raditi s hrvatskima i detaljno istražiti sve što su Kalinić i Miloš Simović, muškarac koji ga je upucao, radili u Hrvatskoj. Radi se o inspektorima koji već sedam godina detaljno prate način funkcioniranja pripadnika zemunskog klana, njihove poslovne veze i metode bježanja pred vlastima. Policajci se nadaju raščistiti neke detalje oko ubojstva Cvetka Simića, te povezanost Kalinića i Simovića s klanom balkanskog "narkobossa" Darka Šarića.
Inače, postoje dvije verzije motiva zbog kojeg je Simović upucao jednog od najopasnijih plaćenih ubojica u povijesti ovih prostora. Po jednoj verziji, došlo je do svađe oko novca zarađenog u poslovima sa Šarićevim klanom. Po drugoj je Simović djelovao preventivno, jer je znao da ga Kalinić sumnjiči za suradnju s policijom. Policija pretpostavlja da je u igri prvi motiv, odnosno da je Kalinić Simoviću prosljeđivao samo dio zarađenog novca. Po onome što je Kalinić rekao policajcima, navodi Press, on i Simović vraćali su se s proslave, pijani, pa su se porječkali i to odlučili riješiti vatrenim oružjem. Prva stvar koju je Kalinić rekao kad se probudio bila je "Ubio me najbolji prijatelj Miloš Simović". Kalinić trenutno nije u najboljem stanju, ali policija očekuje da će nakon što dođe sebi dati podatke o svim ubojstvima koje je zemunski klan počinio nakon što je za njima raspisana tjeralica zbog ubojstva Zorana Đinđića.
Kaliniću i Simoviću pomagali Crnogorci
Po pisanju Blica, podaci srpske policije ukazuju na to da je najaktivniju ulogu u skrivanju Kalinića i Simovića u zadnjih sedam godina imala crnogorska tajna služba. Srbi su još krajem siječnja pretpostavljali da se dva kriminalca nalaze u Hrvatskoj, gdje su živjeli s falsificiranim dokumentima, bez skretanja previše pažnje na sebe. Što se dogodilo između hrvatske i srpske policije, nije sasvim jasno, ali čini se da Hrvati nisu bili pretjerano revni u potrazi. Adrese na kojima su boravili, hrvatska je policija dobila tek jučer nakon razgovora s Kalinićem.
Budući da Kalinić ima i hrvatsko državljanstvo, jer je rođen u Zadru, zbog hrvatskog ga je Ustava nemoguće izručiti Srbiji. Dvije bi države prvo morale potpisati bilateralni sporazum o izručivanju, što se očekuje za nekoliko mjeseci. Po trenutnim zakonskim odredbama, Kalinić bi u Hrvatskoj mogao robijati za zločine počinjene u Srbiji, ali samo ako sam na to pristane. U suprotnom postoji mogućnost da mu se u Hrvatskoj ponovno sudi za sve zločine, ali nije pretjerano izgledno da će do toga doći. Vjerojatnije je da će hrvatske vlasti na bilo koji način pokušati zadržati Kalinića do potpisivanja sporazuma, jer teško je zamisliti da u ovom trenutku itko želi još jednu bjegunačku dramu.
Simović je živ, ali koliko dugo?
Između pucnjave i vremena kad se Kalinić probudio prošlo je oko pet sati, sasvim dovoljno za pobjeći preko granice, ali Simović je to očigledno odlučio učiniti tek danas. Zanimljivo je da je Kalinić upucan nedaleko od mjesta gdje je bačeno tijelo Cvetka Simića u veljači.
Inače, lista kriminalaca koji su skončali nakon susreta s Kalinićem poduga je. Tu se nalaze imena kao Zoran Uskoković Skole, Miloš Stevanović, Todor Gardašević, Ivica Nikolić Sredoje i Zoran Šljukić, Jovan Guzijan Cuner, Rade Cvetić, Zoran Vukojević i brojni drugi. U nekim slučajevima je Kalinić djelovao sam, a u nekima je imao pomoć. Držao se jednostavnog recepta. Žrtvama bi prišao u gužvi ili automobilu i jednostavnu zapucao, bez obzira na mjesto. Nakon ubojstava bi pobjegao, vrlo često trčeći, jer je kao mladić trenirao atletiku. Osuđen je i na 30 godina zatvora zbog sudjelovanja u atentatu na Đinđića, a ima i nekoliko osuda zbog ubojstava i otmica. Jedini koji je preživio Kalinićev atentat je bivši vođa konkurentskog surčinskog mafijaškog klana, Ljubiša Buha Čume.
Simović, koji je Kaliniću pomagao u nekim ubojstvima, a vjeruje se da ih je brutalni Kalinić izveo preko 30, drugi je čovjek koji je preživio vatreni obračun s jednim od najopasnijih plaćenih ubojica na Balkanu.