IZLOŽBE u sklopu cjelogodišnjeg programa Branimirove godina "Graditeljstvo Branimirovog vremena i materijalna kultura u ranosrednjovjekovnoj Kneževini Hrvatskoj" te "Hrvatska u vrijeme kneza Branimira – pisana svjedočanstva o knezu Branimiru i arheološka istraživanja Gornjeg Muća" otvorene su u utorak navečer u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Autorice izložbe su Maja Bunčić i Anita Dugonjić iz Arheološkoga muzeja u Zagrebu te i Maja Petrinec iz Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Bunčić je na otvaranju istaknula kako je središnji dio izložbe "Graditeljstvo Branimirovog vremena" postavljen na drugom katu Arheološkog muzeja te da zauzima idejna rekonstrukcija oltarne pregrade koja dočarava izgled unutrašnjosti nekadašnje starohrvatske crkve sv. Petra u Gornjem Muću kraj Splita.
Toj crkvi je, ističe, pripadao jedan od najljepših ranosrednjovjekovnih klesarskih radova – ulomak grede s uklesanim imenom hrvatskog vladara Branimira i godinom 888.
"Ovaj spomenik A kategorije zauzima važno i istaknuto mjesto u prostoru izložbe, a uz njega se također dijelovima kamenoga crkvenog namještaja predstavljaju još dva vrlo važna starohrvatska nalazišta", rekla je dodavši kako se radi o Kapitulu i Biskupiji kod Knina.
Svjetovni segment života ranosrednjovjekovne Kneževine Hrvatske prikazan je izborom nalaza novca koji su dragocjeno svjedočanstvo o utjecajima i vezama Hrvata i susjednih država, a o ukrašavanju i nošnji svjedoče nalazi, uglavnom jednojagodnih i četverojagodnih naušnica, pronađenih u najčešće slučajno otkrivenim grobovima na području Dalmacije, Like i Kvarnera.
Ocijenila je kako se time zaokružuje slika o materijalnoj kulturi Hrvatske od vremena prvih hrvatskih vladara sve do dolaska ugarske dinastije Arpadovića na hrvatsko prijestolje.
Na ulomku kamene oltarne pregrade starohrvatske crkve uklesano ime hrvatskog vladara Branimira i godina 888.
Anita Dugonjić podsjetila je kako je pronalazak jednog od najvažnijih spomenika rane hrvatske povijesti, ulomka kamene oltarne pregrade starohrvatske crkve izgrađene u drugoj polovini 9. stoljeća, koji je pronađen uz crkvu sv. Petra Apostola 1871. godine, privukao je veliko zanimanje kulturne i političke javnosti tog vremena.
Na njemu je, istaknula je, uklesano ime hrvatskog vladara Branimira i godina 888.
"Okolnosti pronalaska i razlozi njegovog smještaja u Arheološki muzej u Zagrebu objašnjene su i prikazane korespondencijom između tadašnjeg ravnatelja Šime Ljubića i župnika u Gornjem Muću, Mije Jerka Granića", rekla je dodavši kako je u to vrijeme iz Muća u Muzej pristižu brojni predmeti koji se datiraju od pretpovijesti do srednjeg vijeka od kojih je dio izložen na izložbi.
Izložba donosi, naglasila je, pregled arheoloških istraživanja oko crkve sv. Petra apostola u Gornjem Muću od kojih su detaljnije prikazani preliminarni rezultati istraživanja koje je od 1975. do 1994. godine provodio Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Split uz izbor nekoliko grobnih cjelina s nalazima nakita i konjaničke opreme.
"Položaj kneza Branimira prikazan je kroz pisana svjedočanstva koja govore o njegovom političkom značaju tog vremena", rekla je Dugonjić.
Središnje mjesto ovog dijela izložbe zauzimaju pisma pape Ivana VIII. upućena knezu Branimiru te prikaz Čedadskog evanđelistara na čijim su listovima zapisana imena hodočasnika u sjeverni talijanski grad Cividale među kojima se nalaze i imena kneza Branimira i kneginje Maruše.
Izložba završava kratkim opisom stanja u Europi i na Sredozemlju u 9. stoljeću i zidnim kolažom izbora novinskih članaka i izložbi s temom Branimirovog spomenika.
Izložbe su dio cjelogodišnjeg programa "Hrvatska u vrijeme kneza Branimira – povodom 1130. obljetnice godine uklesane uz ime kneza Branimira na oltarnu gredu iz Gornjeg Muća", kojim se na znanstveno-popularan način obilježava 1130. godišnjicu od godine 888. koja je uklesana na oltarnu gredu iz Gornjeg Muća kraj Splita koja se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Za rano razdoblje hrvatske povijesti karakteristične veze Hrvata s papinstvom, uspostavljene u 7. st.
Za rano razdoblje hrvatske povijesti karakteristične su veze Hrvata s papinstvom, uspostavljene već u 7. stoljeću dolaskom Hrvata na svoje današnje prostore. Kontakti s papinstvom, odnosno s papom Ivanom IV., nastavili su se kroz daljnju povijest.
Iz doba hrvatskih narodnih vladara postoji nekoliko pisanih svjedočanstva o tim vezama, a najvažnijim se smatra pismo pape Ivana VIII. ”najdražem sinu” Branimiru datirano 7. lipnja 879. godine. Upravo se ovo pismo, u kojem je papa blagoslovio Branimira i njegov narod, drži prvim međunarodnim priznanjem Hrvatske.
Potpora papa hrvatskim narodnim vladarima nije izostala ni u idućem razdoblju jer je papa Ivan X. prvi titulirao Tomislava s rex (kralj), a papa Grgur VII. dao je okruniti Zvonimira.
Nestankom hrvatske narodne dinastije veze Hrvata i papa nisu prekinute. Dapače, pape su pomagali Hrvate u obrani od Osmanlija. Kontakti Hrvata i Svete Stolice nastavljaju se i u doba prevrata kako društvenih tako i političkih promjena prosvijećenoga 18. stoljeća, te 19. stoljeća poznatog kao”vijek narodnosti”.
Cjelogodišnji program "Branimirove godine", sastojao se od ciklusa predavanja, događanja, radionica, ljetnog kampa i u utorak navečer otvorenih izložbi te izložbe "Pleterni ukras nekad i danas" koja će biti otvorena od 5. rujna u Galeriji Arheološkoga muzeja.