Prošlo je točno šest mjeseci otkako je Donald Trump po drugi put preuzeo dužnost predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Njegov povratak donio je niz novih i obnovljenih kontroverzi, nesporazuma i preokreta koji su obilježili unutarnju i vanjsku politiku te dodatno polarizirali američko društvo i međunarodnu zajednicu.
Trump je kampanju temeljio na obećanju "isušivanja močvare" i obračuna s političkim elitama povezanim sa slučajem preminulog osuđenog seksualnog prijestupnika Jeffreya Epsteina, obećavajući deklasificirati sve relevantne spise, uključujući i njegov notorni popis klijenata.
Međutim, ni nakon pola godine nisu objavljeni svi dokumenti, što je izazvalo revolt čak i među njegovim najvjernijim sljedbenicima. Trumpovo odugovlačenje s objavom Epsteinovih dokumenata protumačeno je kao izigravanje ključnog predizbornog obećanja.
>> Saga oko Epsteina sve je neugodnija za Trumpa. Osvetila su mu se lažna obećanja
Trump je ovog mjeseca podnio tužbu od 10 milijardi dolara protiv Dow Jonesa i Ruperta Murdocha zbog članka Wall Street Journala vezanog uz navodnu pismenu prepisku s Epsteinom i opscenim sadržajem, oštro demantirajući autentičnost navodne čestitke Epsteinu i nazivajući je "apsolutnom izmišljotinom".
>> Trump tužio Wall Street Journal
Na polju unutarnje politike, Trump je obećao povratak snažnog američkog gospodarstva bez "beskorisnih" trgovinskih ratova, ali je u prvim tjednima mandata uveo nove carine na kinesku, europsku i meksičku robu, opravdavajući to zaštitom američkih radnika.
Nove carine obuhvatile su gotovo 71% američkog uvoza robe, uključujući širok spektar proizvoda – od automobila, čelika i aluminija do potrošačke elektronike. Primjenom carina od 10 do 25% na kineske proizvode te rekordnih 25% na robu iz Kanade i Meksika (uz iznimku određenih energenata), došlo je do osjetnog rasta cijena za američka kućanstva i industriju.
Analize bankarskog i ekonomskog sektora pokazuju da su udari novih carina preneseni pretežito na potrošače, čime su troškovi života prosječne američke obitelji porasli za oko 1200 dolara godišnje.
Među najzvučnijim skandalima posljednjih mjeseci ističe se "Signalgate".
"Signalgate" izbio je krajem ožujka 2025. kada je Mike Waltz, tadašnji savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Trumpa, dodao Jeffreyja Goldberga, glavnog urednika The Atlantica, u grupni razgovor s najvišim članovima administracije na aplikaciji za razmjenu poruka Signal.
U toj su grupi bili i visoki dužnosnici poput potpredsjednika JD Vancea, ministra obrane Petea Hegsetha, državnog tajnika Marca Rubija, direktorice Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard te ravnatelja CIA-e Johna Ratcliffea.
U grupnom razgovoru naziva "Houthi PC small group", raspravljali su se vojni planovi za napad na Hute u Jemenu – uključujući konkretne datume, vrijeme polijetanja američkih zrakoplova, korišteno oružje i tipove projektila.
>> Trump smijenio savjetnika za nacionalnu sigurnost jer je otkrio tajne vojne planove
Jedan od najeksponiranijih sukoba u prvih šest mjeseci Trumpova novog mandata bila je javna svađa s Elonom Muskom, izvršnim direktorom Tesle i X-a.
Prva veća svađa izbila je početkom lipnja nakon što je Musk oštro kritizirao Trumpov veliki zakonodavni paket za javnu potrošnju "Big Beautiful Bill" ("Veliki, prekrasni zakon"), nazivajući ga štetnim za američko gospodarstvo i optužujući predsjednika za ignoriranje fiskalne odgovornosti.
Trump je uzvratio nizom javnih optužbi protiv Muska, uključujući tvrdnje o "neameričkom ponašanju" i mogućem prikrivanju osjetljivih informacija.
>> Zašto se Musk svađa s Trumpom?
Sukob je eskalirao do razine osobnih uvreda i medijskih prepucavanja, uz povremene, kratkotrajne pokušaje pomirbe na javnim događajima. Tenzije su bile dodatno podgrijane kada su u javnost procurile informacije o mogućim regulatornim pritiscima na Teslu te Trumpovim prijetnjama ukidanjem državnih subvencija Muskovim kompanijama.
Musk je također objavio informaciju kako se na notornom Epsteinovom popisu klijenata nalazi upravo američki predsjednik. Netom kasnije, obrisao je objavu.
>> Musk u četvrtak objavio da je Trump u Epsteinovim dokumentima. Objave više nema
Trumpa je ovaj potez Muska razbjesnio te je natuknuo kako bi tehnološkog mogula mogao čak i deportirati.
>> Trump: Ne znam hoćemo li deportirati Muska. Možda ćemo poslati DOGE-a na njega
Jedan od najozbiljnijih vanjskopolitičkih incidenata Trumpova novog mandata dogodio se 28. veljače u Ovalnom uredu Bijele kuće tijekom susreta s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Sastanak, čiji je službeni cilj bio dogovoriti američko-ukrajinsku suradnju na eksploataciji ukrajinskih minerala i razgovarati o daljnjoj vojnoj pomoći Ukrajini, vrlo brzo prerastao je u otvoreni sukob pred kamerama i okupljenim novinarima.
Nakon kratkih uvodnih kurtoazija, Trump i potpredsjednik J.D. Vance počeli su agresivno zahtijevati od Zelenskog da bude zahvalniji na američkoj pomoći, uz naglašavanje da bez te podrške Ukrajina ne bi imala nikakve šanse protiv Rusije.
Trump je optužio ukrajinskog predsjednika za "kockanje sa životima milijuna ljudi" i uzviknuo: "Kockate se s Trećim svjetskim ratom, a ono što radite je veliko nepoštovanje ove zemlje!"
U žestokoj razmjeni, dok je Zelenski tražio sigurnosne garancije i odbijao ponude za brzi kompromis s Moskvom bez dugoročnog mira, Trump je otvoreno zaprijetio obustavom američke pomoći. Također je izjavio da Ukrajina "ne drži karte" u ratnoj igri i da "s Amerikom tek dobiva priliku nešto osvojiti".
Sastanak je završio naglo, bez potpisa o suradnji, a planirana konferencija za novinare i zajednički ručak su otkazani.
Unatoč tome što je tijekom izborne kampanje uporno obećavao da Amerika neće napadati strane države i da će zaustaviti ratove, Trump je u lipnju 2025. izdao naredbu za zračne udare na tri ključna iranska nuklearna postrojenja, aktivno uključujući SAD u rat s Iranom i dramatično mijenjajući svoju raniju retoriku. Uz to, više puta je prijetio anektiranjem Kanade, Grenlanda i Paname.
>> Kanadski čelnik: Upozoren sam iz Bijele kuće da je Trump ozbiljan oko aneksije Kanade
Trump je javno tvrdio da su napadi na Iran bili "spektakularan vojni uspjeh" te poručio kako je Iranov program "potpuno uništen", iako su mnogi američki i međunarodni dužnosnici sumnjali u stvarni razmjer štete i upozorili da su takve akcije donijele ogroman rizik od šireg regionalnog sukoba.
>> Amerika: Uništili smo iranski nuklearni program. Iran: Igra nije gotova
Ovom odlukom Trump je još jednom prekršio jedno od svojih predizbornih obećanja; ovoga puta da neće uvlačiti SAD u nove ratove i vojna sukobljavanja, što je dosljedno isticao još od pobjedničkog govora u studenome 2024. kada je obećao: "Neću započinjati ratove, već ih završavati."