Pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana o okončanju rata, koji se vode od 8. travnja, još uvijek nisu napredovali dalje od neizravnih razgovora preko posrednika. Američki predsjednik Donald Trump uzrok tome vidi u kaosu koji vlada u samom Iranu, ustvrdivši kako Teheran "ima velikih poteškoća oko toga da uopće prizna tko mu je zapravo vođa", piše DW.
Trump je prošlog četvrtka na društvenoj mreži Truth Social napisao da u Iranu postoji borba za vlast između "tvrdolinijaša" i "umjerenih, koji uopće nisu tako umjereni, ali se njihov utjecaj širi". Istog dana američki su mediji izvijestili o navodnim planovima za napade na iranske dužnosnike koji potkopavaju pregovore, a na vrhu tog popisa navodno se nalazi Ahmad Vahidi, zapovjednik Iranske revolucionarne garde.
Ahmad Vahidi (68) preuzeo je zapovjedništvo nad Iranskom revolucionarnom gardom nakon što je njegov prethodnik, Mohammad Pakpour, ubijen u napadu 28. veljače 2026. zajedno s drugim visokim zapovjednicima. Vahidi je poznat i u Iranu i u inozemstvu; Interpol ga traži od 2007. zbog sumnje na umiješanost u bombaški napad na židovski centar AMIA u Buenos Airesu.
Argentinski istražitelji smatraju ga jednim od glavnih organizatora tog terorističkog čina, u kojem je ubijeno 85 ljudi. U vrijeme napada, Vahidi je bio zapovjednik brigade Quds, elitne postrojbe Revolucionarne garde za operacije u inozemstvu.
Vahidi se Revolucionarnoj gardi pridružio s 20 godina i karijeru je izgradio tijekom Iransko-iračkog rata. Kao tvrdolinijaš istaknuo se kao ministar obrane u vladi Mahmuda Ahmadinedžada (2009.-2013.) te kao ministar unutarnjih poslova u vladi Ebrahima Raisija (2021.-2024.). Smatra se ključnom figurom u gušenju prosvjeda za prava žena 2022. godine te spada u uži krug suradnika novog vrhovnog vođe Modžtabe Hameneija.
Kao predsjednik iranskog parlamenta (Madžles) od 2020. godine, Mohamad Baker Kalibaf jedan je od najmoćnijih ljudi u Iranu i također ima bliske veze s Revolucionarnom gardom.
Rođen 1961., pridružio se Gardi nakon revolucije i postao zapovjednik tijekom Iransko-iračkog rata. Kao predsjednik parlamenta, vodio je iransko izaslanstvo na prvim pregovorima sa SAD-om u Pakistanu, no nije sigurno hoće li zadržati tu ulogu. Iako se u javnosti ne govori o sukobima, navodno je Kalibaf optužio Saida Džalilija i njegove istomišljenike da će "uništiti Iran", no takvi su napisi službeno demantirani.
Američka postaja Fox News nedavno je objavila da bi Said Džalili, "teški tvrdolinijaš koji je ismijavao Trumpa", mogao preuzeti vođenje mirovnih pregovora, iako za to još nema potvrde. Džalili (rođen 1965.) formalno obnaša nejasne funkcije, poput člana vijeća za rješavanje sporova, ali je poznat kao čvrsti protivnik bilo kakvog približavanja Zapadu.
Kao dragovoljac u Iransko-iračkom ratu izgubio je dio desne noge. Kasnije je bio glavni pregovarač za nuklearni program, a njegov je pristup doveo do dodatnih sankcija UN-a. Nakon Trumpovih izjava, Džalili i drugi dužnosnici objavili su gotovo identične poruke: "U našem Iranu nema ni tvrdolinijaša ni umjerenih. Svi smo mi ‘iranski' i ‘revolucionarni', a uz čelično jedinstvo naroda i države, u potpunoj odanosti vrhovnom vođi revolucije, prisilit ćemo zločinačkog agresora na pokajanje."
Novi vrhovni vođa Irana je Modžtaba Hamenei, drugi sin ubijenog vrhovnog vođe Alija Hameneija. "Skupština stručnjaka" imenovala ga je na tu dužnost nakon očeve smrti u veljači 2026.
Od stupanja na dužnost 8. ožujka, još se nije obratio javnosti. Za razliku od oca, Modžtaba je uvijek djelovao iz pozadine. Njegovo je stanje neizvjesno nakon napada na očeve komplekse, a New York Times piše da je navodno teško ranjen i da se nalazi na tajnoj lokaciji pod liječničkim nadzorom, bez elektroničke komunikacije.
Masud Pezeškian, po zanimanju kardiokirurg, predsjednik je Irana od srpnja 2024. U iranskom sustavu, predsjednik je podređen vrhovnom vođi, koji kontrolira vojsku, pravosuđe i vanjsku politiku. Pezeškian neprestano ističe potrebu za pregovorima sa SAD-om i poziva na "poštene i ravnopravne razgovore".
Službeno podupire Mohamada Bakera Kalibafa, koji je kao predsjednik parlamenta uspostavio prve kontakte sa SAD-om u Pakistanu.
Ministar vanjskih poslova Abas Aragči (rođen 1962.) također u javnim nastupima ponavlja poruku o potrebi pregovora. Kao iskusan diplomat, bio je glavni iranski pregovarač u razgovorima koji su 2015. doveli do nuklearnog sporazuma (JCPOA). Proteklih je dana putovao na razgovore u Pakistan, Oman i Rusiju.
Istodobno, iranska novinska agencija Fars, bliska Revolucionarnoj gardi, izvijestila je da je Iran preko Pakistana poslao "pisane poruke" američkoj vladi, koje se navodno tiču "crvenih linija" Islamske Republike, uključujući nuklearni program i Hormuški tjesnac.