Foto: Hina (na slici je Hrelja sa suprugom u pulskoj Areni)
ZASTUPNIK Silvano Hrelja sinoć je pokazao naciji da nema pojma odakle dolazi novac. Ovaj čovjek kojeg građani, da odmah spomenemo, skupo plaćaju pokazao je elementarno nepoznavanje ne samo ekonomije nego i čiste logike.
Podsjetimo kratko na to.
U emisiji ''Otvoreno'' na HRT-u pričalo se o mirovinama. Gost je bio i Hrelja što je i logično s obzirom na to da je on, premda relativno mlad, već dulji niz godina predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika koju zastupa u saboru.
>> Hrelja: Odakle državi novac ako svi isele? Pa iz poreza, ljudi, iz poreza!
>> Predsjednik stranke umirovljenika i saborski zastupnik misli da novac pada s neba
Demograf Stjepan Šterc pitao je u jednom trenutku što će se u Hrvatskoj dogoditi ako 500 tisuća ljudi koji rade i koji održavaju mirovinski sustav iseli.
Silvano Hrelja ponudio je dva odgovora.
"Pa ostvarit će mirovinu u Njemačkoj. Tamo ima milijun otvorenih radnih mjesta", kazao je gotovo posprdno.
Šterc se nije dao. "Ajmo polako, ako projekcija kaže da će u sljedećih deset godina Hrvatsku napustiti 500 tisuća koji uplaćuju iz svojih plaća u taj sustav, što ćemo?", nastavio je...
"Ostalo će morati nadomjestiti država kao dug tim građanima koji su godinama ostvarivali svoje pravo", odgovorio je Hrelja na što ga je Šterc pitao: "Otkud?"
"Pa iz poreznih prihoda, ljudi! Zato postoji država. Iz poreznih prihoda, za to služi država. Ovo je socijalna država, nije liberalna država", ispalio je Hrelja.
Jer su porezi valjda nešto što pada s neba, a ne novac kojim sve hrvatske vlasti bezobzirno i pretjerano gule građane.
Od tog novca, možda to Hrelja ne zna, dolazi i njegova plaća koja bruto iznosi 29 718 kuna. Neto je to 16 826 kuna.
No, tko je točno Silvano Hrelja?
Hrelja je jedan od onih tipova koji smatraju da su poslodavci zlo koje izrabljuje radnike. Štoviše, Hrelja to misli za većinu poslodavaca te smatra da su radnici u Hrvatskoj roblje.
"Ja se zalažem za jednu drugu varijantu. A to je da poslodavci, kad većina njih toliko izrabljuju radnike i dovode ih do robovlasničke pozicije, odnosno do pozicije roba, bilo bi u redu da oni podignu dva do tri posto izdvajanja u mirovinski stup i da vode brigu o budućnosti onih na kojima grade svoj profit", kaže Hrelja.
No, on ne vjeruje baš u pamet naroda. Za Hrelju je bolje da država svime upravlja i sve kontrolira. Tako je Hrelja protiv toga da zaposleni umjesto neto iznosa primaju bruto pa sami odlučuju kako će ulagati svoj novac.
"A joj, to bi bilo dobro za ozbiljne pojedince, ali većina se tako ne bi ponašala. Odgovornost o promišljanju se počinje učiti od malih nogu, a mi smo jedan dio života, barem starije generacije, živjeli u sustavu u kojem je netko drugi razmišljao o našoj budućnosti i onome što nam treba", rekao je Hrelja za Radio 101 prije dva dana.
Nadalje, Hrelja je jedan od onih političara koji se godinama provlače kroz saborske klupe uz pomoć koalicije s SDP-om. Hrelja je tako u sabor na prošlim parlamentarnim izborima ušao preko osme izborne jedinice koja obuhvaća Istru i Kvarner. Tamo je bio treći na listi, iza Željka Jovanovića i Peđe Grbina. Osobno je dobio 5209 preferencijalnih glasova. Svakako bi i niže mjesto na listi Hrelju uvelo u sabor jer je riječ o izbornoj jedinici gdje SDP tradicionalno ostvaruje dobar rezultat. No, valja konstatirati, da je na izbore izašao samostalno, teško bi Hrelja sabora vidio. Ali on nije ni prvi ni posljednji takav političar.
Hrelja, iako široj javnosti i nije pretjerano poznat, dugo je godina u politici. Predsjednik je Hrvatske stranke umirovljenika od svoje pedesete godine, rođen je 14. ožujka 1958. u Hreljinima (Žminj - Hrvatska).
Završio je srednju elektrotehničku školu - jake struje te Višu tehničku školu za sigurnost pri radu i zaštitu od požara, u Zagrebu (VŠS – inženjer sigurnosti pri radu i zaštite od požara).
Po završetku školovanja zaposlio se u Uljaniku - Pula, kao inženjer sigurnosti i u službi zaštite na radu.
Aktivira se u Sindikatu metalaca Hrvatske te postaje glavni povjerenik sindikata u Uljaniku, a zatim regionalni i županijski povjerenik SMH-a za Istru.
2003. na parlamentarnim izborima postaje saborski zastupnik HSU-a i potpredsjednik Stranke te predsjednik Županijske organizacije HSU-a Istarske županije. Na parlamentarnim izborima 2007. ponovno je izabran u sabor, a u saboru je i danas.
Na 7. Skupštini HSU-a 14. ožujka 2008. izabran je za predsjednika stranke. Tada je imao 50 godina.
Na 11. redovitoj i izbornoj skupštini 6. svibnja 2016. ponovno je izabran za predsjednika HSU.
Kuća u Puli od milijun i pol kuna
Silvano Hrelja, piše u njegovoj biografiji na stranicama stranke, sudionik je Domovinskog rata i Oluje. Oženjen je i otac dvoje djece. Supruga mu radi u Gradu Puli gdje godišnje zaradi bruto 135 953 kune. Odnosno neto 90 889 kuna.
Hrelja je 2015. godine podigao kredit u OTP banci u iznosu od 90 tisuća kuna. Za njega mjesečno izdvaja 1200 kuna. Vlasnik je kuće od 240 kvadrata u Puli, a koja vrijedi milijun i pol kuna. Od pokretnina posjeduje automobil VW Jettu iz 2010. godine, a koja vrijedi oko 70 tisuća kuna. Zanimljivo, Hrelja je vlasnik i 15 dionica Uljanika. Svaka vrijedi 25 kuna.