DOKTOR pastoralne teologije i socijalne etike Dalibor Milas gostovao je u Pressingu na N1 televiziji. Milas je objasnio da je njegova prva ljubav franjevački red i da je upravo putem franjevaca ostvario prvi kontakt s crkvom u Ljubuškom. Radio je kao svećenik u Mostaru, bio je sjemeništarac u Visokom, a pastoralnu službu obavljao je i u ostalim mjestima u BiH, ali i u Zagrebu.
Hercegovinu je napustio jer je uvjeren da bi inače završio kao ovisnik zbog velike praznine koja je vladala u njemu i zbog koje je čak razmišljao da napusti Crkvu. Milas je trenutno član Upravnog odbora Katoličkog kampusa u Grazu, gdje i predaje.
"Kada netko odlazi iz tog franjevačkog svijeta, obično to bude zbog nekog skandala, ali kod mene nije bilo skandala i franjevcima sam vječno zahvalan", kazao je. Doktorirao je na temi "Može li Crkva pomoći u pomirenju u BiH?", a smatra da je odgovor na to pitanje potvrdan.
"U Zagrebu je bila antihercegovačka histerija kad sam došao"
"Moje iskustvo je takvo da su svećenici jedino na svom mjestu kad su na marginama, odnosno kada pomažu onima na koje nitko ne gleda. Tu smo najpotrebniji", naglasio je.
"U Bosni, u Visokom sam prvi put osjetio što znači biti manjinac, što znači biti Hrvat u Bosni. Njihova perspektiva nije ista kao Hrvata u Hercegovini. Postao sam puno pažljiviji oko pitanje manjina. Naučio sam respektirati tu Bosnu. Bosna i Hercegovina su dva različita svijeta, i po klimi i po zraku i po mnogočemu", tvrdi Milas.
"Ja sam došao kao balavac u Zagreb i tada je tamo bila antihercegovačka histerija. Nije mi bilo jasno kako ja kao dijete od 20-ak godina mogu kriv zato što je netko opljačkao Hrvatsku. Moja Hercegovina nikad nije bila Bandićeva ili Rojsova. Moja Hercegovina je Hercegovina Goge Bogdana. Meni se sviđa kako je A. G. Matoš opisao Zagreb, kao polugrad-poluljudi. To je neki urbani rasizam", dodao je.
"Imaju pravo moliti, ali samo štete Crkvi"
"Ja sam uvjeren da su autentični katolici u Hrvatskoj manjina. Jer da je Hrvatska doista katolička zemlja koja slijedi te vrijednosti, bila bi raj na zemlji. Brojni ljudi zbog djelovanja nas katolika imaju averziju prema vjeri. Mi smo svojim ponašanjem udaljili te ljude", smatra Milas.
Komentirao je i molitvu katoličkih muževa na glavnom zagrebačkom trgu. "To je izraz nekog kulturološkog protesta. Drago mi je da se ljudi mole, ali volio bi se to osjeti i na našim životima. Oni se mole da žene u Hrvatskoj budu čednije, ali zašto se nitko od njih nije molio za muškarce koji tuku te žene", poručio je.
Međutim, uvjeren je da njihova okupljanja neće doprinijeti poboljšanju imidža Crkve u javnosti. "Dolazimo do toga da je žena kriva jer se oblači nečedno. Imaju pravo moliti, ali mislim da ovime samo štete Crkvi. Ljude takve stvari odbijaju i to je ono što mene muči", istaknuo je Milas.
"Hrvatskoj nije u interesu da se mijenjaju Vatikanski ugovori"
"U usporedbi austrijske i hrvatske Crkve, tu je najveća razlika u slobodi. Kod nas kao da ne vjerujemo vlastitom narodu pa im dajemo propise i zapovijedi i od njih radimo duhovne invalide. Austrija ima taj problem jer ima toliko slobodne da jednostavno ne zna više što činiti", dodao je.
"Što se tiče financiranja Crkve u Austriji, postoji crkveni doprinos kad Crkva prima od države i lokalne zajednice broj vjernika i onda im šalje obračun s koliko bi novca mogla potpomagati zajednicu", objasnio je.
Osvrnuo se i na rasprave o tome treba li revidirati Vatikanske ugovore. "Mislim da Hrvatskoj nije u interesu da se ti ugovori mijenjaju jer tu je ona priča s otetom imovinom za vrijeme Jugoslavije. U Austriji postoji vjeronauk u javnim školama, kao izborni predmet, ali sada se uvodi i sat etike", rekao je Milas.
"Religija je kao penis"
Milas je govorio o optužbama na račun pape Benedikta XVI. da se odbio snažno i nedvosmisleno suprotstaviti pedofiliji u crkvenim redovima. "Papa Ivan Pavao II. je bio taj koji je skrivao pedofilske zločine, vjerojatno ne namjerno, nego refleksno jer je mislio da netko tako želi nauditi Crkvi. Ratzinger mu je bio odan i štitio ga je u svom radu", kazao je.
"Religija je kao penis. Dobro ga je imati, dobro je biti ponosan na njega, ali nije dopušteno njime mlatarati u javnosti", podsjetio je Milas na izjavu jednog poznatog "urbanog mudraca".
Kaže kako bi svi mi trebali više pažnje posvetiti drugim ljudima pa bismo onda vjerojatno bili i sretniji te da religija tjera ljude da postavljaju pitanja o svom životu. "Postaje jako opasna i naporna kad nas uvjeri da smo mi oni koji imamo odgovore na tuđa pitanja", zaključio je.