Na današnji dan 1962. godine svijet je zadržavao dah dok su se vođe Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza John F. Kennedy i Nikita Hruščov suočavali s prijetnjom nuklearnog rata. Kubanska kriza, koja je izbila zbog instalacije sovjetskih raketa na Kubi, prijetila je globalnoj sigurnosti i stabilnosti. Njihov dogovor ne samo da je okončao najopasniji trenutak Hladnog rata već je i otvorio put za dijalog dviju sila.
Kubanska kriza - točka vrelišta Hladnog rata
Kubanska kriza započela je u listopadu 1962. godine, kada je američka obavještajna agencija otkrila da su Sovjeti postavili rakete s nuklearnim bojevim glavama na Kubu, samo 150 kilometara od američke obale. Tog dana u Washingtonu je izbila panika. Kennedy je naredio pomorsku blokadu Kube, a svijet je bio na rubu nuklearnog sukoba. Napetost je bila izuzetno visoka - radilo se o trenutku kada Hladni rat nije bio nimalo hladan.
Nakon tjedana napetosti i prijetnji Kennedy i Hruščov postigli su dogovor koji je uključivao dva ključna elementa. Prvo, Sovjetski Savez se obvezao povući svoje rakete s Kube. Sjedinjene Američke Države su se složile da u zamjenu neće izvršiti invaziju na Kubu i da će tajno povući svoje rakete iz Turske, koje su bile usmjerene prema Sovjetskom Savezu. Ovaj sporazum bio je rezultat intenzivnih pregovora i diplomatskog pritiska s obje strane.
Počinje period detanta
Obje strane su također pristale na uspostavu izravne linije između Kremlja i Bijele kuće, čime su omogućile bržu komunikaciju i sprječavanje budućih kriza. Nakon Kubanske krize započet će period popuštanja pritiska i napetosti, odnosno detanta.
SAD i SSSR u tom će periodu potpisati važne ugovore o ograničenju naoružanja SALT, premda će svaka sila u svojoj zoni i dalje provoditi imperijalističku politiku (SSSR će ugušiti ustanak u Čehoslovačkoj, a SAD sponzorirati vojne udare diljem Južne Amerike).
Nakon što su riješili Kubansku krizu, Kennedy i Hruščov nastavili su se suočavati s izazovima Hladnog rata, ali su i dalje nastojali održati dijalog između svojih zemalja. Kennedy sve do atentata 1963., a Hruščov do 1964. godine, kada je smijenjen, poglavito zbog događaja na Kubi.