Sve je više zaražene djece. Liječnica sa Zarazne: Srećom, imaju blage kliničke slike

Foto: Igor Kralj/Pixsell

SVE je više djece zaražene covidom, zbog čega u vladi razmišljaju kako djecu ostaviti doma te da nakon petka ne idu cijeli tjedan u škole. Ministar unutarnjih poslova i šef Nacionalnog stožera Davor Božinović danas je najavio mogućnost produljenja školskih praznika nakon Svih svetih.

Djeca nakon blagdana Svih Svetih, koji je u ponedjeljak, još imaju dodatna dva dana školskih praznika, u utorak i srijedu. Božinović je najavio mogućnost da se ti praznici produže kako bi se spojili s vikendom, pa da su djeca ukupno izvan škole gotovo 10 dana. Radovan Fuchs, ministar obrazovanja, pak nije isključio tu mogućnost, iako je rekao da bi to mogao biti problem jer su praznici definirani kalendarom.

"Mogu se neke manje izmjene raditi, ali to poremeti satnicu u svim školama. Ne kažem da je nemoguće, ali je dosta komplicirano. Da, možda prijeđemo na nekakve oblike online nastave, ali to ćemo vidjeti još", naglasio je Fuchs.

Školarci od 10 do 19 godina prvi su po broju novozaraženih

Prošli tjedan smo pisali da upravo djeca školske dobi od 10 do 19 godina odnose najveći udio u broju novozaraženih koronavirusom.

Index je stoga kontaktirao dr. Lornu Stemberger Marić, pedijatrijsku infektologinju iz Infektivne klinike "Dr. Fran Mihaljević". Iako u zadnje vrijeme imaju povećan priljev djece u hitne ambulante, navodi da je to, srećom, bez značajnog povećanja hospitalizacija zbog covid-infekcije, jer su djeca i dalje uglavnom blago bolesna.

"Na našu veliku sreću, iako se zaražavaju i prenose infekciju, djeca su i dalje u većini slučajeva pošteđena teškog oblika covid-19 infekcije. Iako se na početku ovog pandemijskog vala uzrokovanog delta sojem činilo da će i djeca imati teške kliničke slike, to se nije pokazalo točnim te djeca i dalje, srećom, imaju blaže kliničke slike infekcije covidom-19", istaknula je dr. Stemberger Marić za Index.

Liječnica: Djeca su i dalje blago bolesna

Bolest se, kako je rekla, teško može klinički razlikovati od drugih sada cirkulirajućih respiratornih bolesti, poput infekcije respiratornim sincicijskim virusom ili gripom, koje već ima, a manifestira se febrilitetom i respiratornim simptomima.

Respiratorni sincicijski virus (RSV) često uzrokuje infekcije dišnog sustava, koje se najčešće očituju simptomima infekcije gornjih dijelova dišnog sustava, poput prehlade. Ovaj virus, međutim, može uzrokovati i infekcije donjih dijelova dišnog sustava, poput bronhiolitisa i upale pluća.

"S obzirom na to da ima sve više i ovih drugih 'klasičnih' zimskih respiratornih bolesti (što lani nije bio slučaj, vjerojatno zbog manjeg pohađanja kolektiva i većeg socijalnog distanciranja), vidimo povećan priljev djece u hitne ambulante, no, srećom, bez značajnog povećanja hospitalizacija zbog covid-infekcije, jer su i dalje djeca uglavnom blago bolesna", kazala nam je.

Starija djeca duže imaju temperaturu

Međutim, dodaje da su primijetili da su u ovom pandemijskom valu starija djeca nešto češće dulje febrilna (op.a. imaju temperaturu), no uglavnom se to sve rješava ambulantno ili preko dnevne bolnice te nema potrebe za hospitalizacijom.

"Rijetko i djeca završe u bolnici zbog covida, što zbog duljeg trajanja bolesti ili težih respiratornih simptoma, a imamo i bolesnike koji su hospitalizirani zbog nečeg posve drugog, a covid je zapravo asimptomatski i otkriven je slučajno prilikom testiranja kod prijema u bolnicu. Svi se testiraju prije prijema u bolnicu zbog potrebe izolacije i zaštite druge djece na odjelu i u Jedinici za intenzivno liječenje, gdje leže djeca u teškom stanju sa svakakvim dijagnozama", istaknula je dr. Stemberger Marić.

Od srpnja hospitalizirali 21 dijete na Zaraznoj zbog covida

Zanimalo nas je koliko je djece u posljednjih nekoliko mjeseci hospitalizirano zbog covida te koliko je završilo na kisiku, a koliko na respiratoru.

"Od 1.7.2021. do danas je zbog covid infekcije na Zavodu za infektivne bolesti djece Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević hospitalizirano 16 djece plus još 5 trenutno hospitaliziranih, svih životnih dobi (od novorođenačke do adolescencije). Od toga je 6 djece imalo potrebu za intenzivnim liječenjem, jedno je 2.5-godišnje dijete s nizom komorbiditeta bilo na mehaničkoj ventilaciji, a troje na neinvazivnoj ventilaciji", otkrila nam je dr. Stemberger Marić.

Njihova je dob bila od 3 mjeseca do 17 godina, a svi su, dodaje, imali neki predisponirajući faktor za razvoj teže bolesti (prematuritet, cerebralna paraliza, mišićna distrofija, pretilost).

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.