TIJEKOM nedavne Povorke ponosa odnosno Gay Pridea u Zagrebu policija je privela ukupno 14 osoba, od kojih čak 10 maloljetnika.
Kako smo pisali na Indexu, kriminalističko istraživanje nastavilo se nad četvero maloljetnika zbog prijetnje u vezi zločina iz mržnje na štetu 29-godišnjeg sudionika javnog okupljanja.
Uhićeni tinejdžeri bili su u dobi od 14 do 17 godina, a sa sobom su imali brašno i jaja, očito za bacanje na sudionike povorke.
Tijekom Povorke ponosa privedeno 14 osoba, među njima čak 10 maloljetnika
Mladi, religiozni, konzervativni, autoritarni...
Na temelju fotografija mladih prosvjednika protiv Pridea, obrijanih na golo, odjevenih u crno s križevima u rukama, moglo bi se zaključiti da pripadaju radikalnim desno-klerikalnim skupinama.
Dr.sc. Jelena Matić Bojić, psihologinja i znanstvena suradnica Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), kaže da u prilog takvoj karakterizaciji govore i domaća i strana istraživanja.
"Studije sustavno pokazuju da su predrasude prema članovima stigmatiziranih grupa češće kod pojedinaca koji su konvencionalniji, religiozniji, autoritarniji i općenito, po tipu svoje ličnosti, manje otvoreni prema novim iskustvima (v. Brandt i sur., 2015.; Kalebić Maglica i Vuković, 2016.; Whitley, 1999.)", kaže Matić Bojić.
Mladi se lakše odlučuju na nasilne reakcije
Za očekivati je da će tinejdžeri svoje stavove, reakcije i svoj bunt slobodnije i agresivnije izražavati od odraslih. Tako je to oduvijek, mladi odrastaju i osamostaljuju se, među ostalim, kroz bunt prema starijima i autoritetima. To je osobito izraženo kada postoji snažna identifikacija mladih s nekim ideologiziranim subkulturama ili socijalnim miljeom.
Matić Bojić kaže da kod djece i adolescenata socijalne norme i međugrupne emocije, koje mogu podrazumijevati i pristranost prema vlastitoj i odbojnost prema tzv. vanjskoj grupi, mogu djelovati tako da "zasjene" sve ostale faktore, poput moralnog rezoniranja ili kognitivne procjene situacije.
"Stoga ovakve slučajeve valja promatrati iz razvojne perspektive, ali istovremeno ih ne bi trebalo podcjenjivati, budući da postoje dokazi (npr. Hooghe i Meeusen, 2012.) da visoka razina homofobije u adolescenciji može poprimiti još ekstremnije razmjere na prelasku pojedinca u odraslu dob", upozorava Matić Bojić.
Mladi su danas manje homofobni nego prije 10 godina
Nameće se pitanje što se to zbiva s mladima u Hrvatskoj. Postaju li sve konzervativniji i sve homofobniji? Naime, neka domaća i međunarodna istraživanja provedena među hrvatskom populacijom prije desetak godina pokazivala su da su mlade generacije konzervativnije od svojih roditelja.
>> Najvažnija antropološka studija: Hrvatska se pretvorila u ultrakatoličku zabit
No, Matić Bojić kaže da izgredi na Prideu nikako ne oslikavaju sentiment većine mladih u Hrvatskoj danas. Naime, istraživanje koje su 2021. objavili Nikola Baketa, Kosta Bovan i Matić Bojić pokazalo je da je većina mladih danas ipak značajno tolerantnija nego prije pet godina.
"Posljednje istraživanje političke pismenosti, provedeno na reprezentativnom uzorku mladih na kraju srednjoškolskog obrazovanja, pokazalo je da je u 2021. godini, u usporedbi sa stanjem 2015. godine, 16% manje onih koji se slažu s tvrdnjom da homoseksualne osobe ne bi u javnosti trebale isticati svoju seksualnu orijentaciju - 48.8% u 2021. nasuprot 64.9% u 2015. Isto toliko je više onih koji se slažu da homoseksualnim osobama treba dozvoliti posvajanje djece - 42.2% u 2021. nasuprot 26.3% u 2015. Istovremeno, oko 14% manje mladih recentno misli da je homoseksualnost neka vrsta poremećaja - 33.9% u 2021. nasuprot 48.1% u 2015.", kaže Matić Bojić.
Velik pozitivan pomak u kratkom vremenu
Iako se nekima može činiti da je ovaj pomak malen i nedovoljan, istraživački tim to smatra vrlo značajnom razlikom.
"To posebno vrijedi ako se ima u vidu relativno kratak vremenski razmak između dvije točke istraživanja i izostanak sustavne intervencije kojoj bi se to moglo pripisati. Ipak, valja naglasiti da ima još dosta prostora i potrebe za razvojem pozitivnijeg stava prema LGBTIQ+ populaciji, kako kod mladih tako i generalno u društvu", poručuje Matić Bojić.
Vidljivost LGBTIQ+ populacije iritira dio mladih
Slično misle i u udruzi Dugine obitelji koja se bavi zaštitom i promocijom prava LGBTIQ+ osoba. "Istraživanja pokazuju da je homofobija među mladima u padu i da generalno raste podrška LGBTIQ osobama", kažu u udruzi.
No, nažalost, tu postoji jedan ali.
"Ipak, vidimo da zbog povećanja vidljivosti LGBTIQ tema, primjerice sve češćeg prikazivanja LGBTIQ osoba u popularnim medijima, kod određenog dijela javnosti dolazi do ekstremnih reakcija i tu su mladi muškarci najčešće ti koji se osjećaju napadnuto jer s njima nitko ne razgovara o seksualnosti, osjećajima i odnosima. Stoga su homofobni komentari, pozivi na nasilje ili fizičko nasilje koje se događa sada već skoro svakog lipnja kao reakcija na aktivnosti vezane uz Mjesec ponosa postali dio naše svakodnevice, a u tome ne pomažu ekstremno desne stranke i grupacije koje baš na temi homofobije uglavnom grade svoje političke platforme", tumače u udruzi.
Nedostaje medijske pismenosti i seksualnog odgoja
Ističu da u Hrvatskoj kritično nedostaje sustavnih programa medijske pismenosti među mladima i znanstveno utemeljenog seksualnog odgoja na svim razinama obrazovanja, koji bi maloljetnicima omogućio da kritički promišljaju i usvoje razne teme na kvalitetan način primjeren njihovoj dobi.
"U pomanjkanju takvih obrazovnih sadržaja oni su izloženi huškačkim porukama, pozivima na nasilje i sličnim izjavama koje onda rezultiraju ovakvim ponašanjem kojem smo svjedočili i ovog vikenda", zaključuju iz Duginih obitelji.
"Pozitivni utjecaji Netflixa, Disneyja..."
Ovdje se nameće pitanje kako to da s jedne strane među mladima u Hrvatskoj bilježimo retradicionalizaciju, a s druge slabljenje homofobije.
Daniel Martinović iz Duginih obitelji kaže da, koliko on zna, kod nas nisu rađena istraživanja na tu temu, no da u svijetu jesu, a njihov zaključak je da neki najpopularniji mediji imaju pozitivan utjecaj na mlade.
"Istraživanja rađena vani, primjerice u SAD-u, pokazuju da na stavove mladih danas uvelike utječe pozitivan prikaz LGBTIQ likova u medijima, kakvi se mogu vidjeti u produkcijama Netflixa ili Disneyja", kaže Martinović.
"Takav prikaz, u kojem su LGBTIQ osobe prikazane u svakodnevnim životima i obiteljskim situacijama uvelike pomaže prihvaćenosti u društvu, pa polako vidimo i promjene u Hrvatskoj. Nažalost, stavovi kod mladih po pitanju nekih drugih manjina, primjerice Roma ili nacionalnih manjina i dalje su često diskriminirajući, ali nekako se nadamo da će ovaj trend pozitivnog prikaza manjina u masovnim medijima generalno doprinijeti senzibilizaciji društva i prihvaćanju različitosti", poručuje Martinović.
***
Novu knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.