KINESKI šef Xi stigao je u trodnevni posjet Moskvi. Svijet je obišla snimka srdačnog rukovanja Xija i domaćina Putina. Xi je prvi inozemni čelnik koji se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom otkad je Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao nalog za njegovim uhićenjem zbog deportacije ukrajinske djece tijekom invazije.
Moskva je nalog prozvala "jasno neprijateljskim činom", a Peking je rekao da je uhidbeni nalog odraz dvostrukih standarda.
Rusija Xijev posjet, prvi otkad je ranije ovaj mjesec osigurao povijesni treći mandat na čelu Kine, predstavlja kao dokaz da ima moćnog prijatelja koji je spreman stati uz nju u protivljenju Zapadu, koji optužuje da pokušava izolirati i poraziti Moskvu.
Dvojica čelnika su prilikom susreta u poslijepodnevnim satima jedan drugog u Kremlju pozdravili kao "dragog prijatelja".
Putin je kazao kako će Rusija razmisliti o kineskom planu od 12 točaka za mir u Ukrajini. "Uvijek smo spremni na razgovor", rekao je Putin. Kina je ranije objavila prijedlog od 12 točaka za prekid rata u Ukrajini, no istovremeno je ojačala odnose s Moskvom.
Peking je u više navrata odbacio zapadne optužbe da planira naoružati Rusiju, istovremeno dajući do znanja da želi bliskiju energetsku suradnju s Rusijom nakon što je povećao uvoz ruskog ugljena, plina i nafte.
"Dvije strane kontinuirano jačaju međusobno političko povjerenje, stvarajući novu paradigmu odnosa između velikih sila", napisao je Xi u članku uoči puta u Rusiju.
Problemi s kineskim planom
Kinezi su svoj mirovni plan objavili na godišnjicu ruske invazije. Plan je zapravo lista dobrih želja bez konkretnih prijedloga rješenja i akcija. U kineskom planu nije izričito navedeno da se Rusija mora povući iz Ukrajine, na čemu je Ukrajina inzistirala kao preduvjetu za bilo kakve razgovore.
Umjesto toga, govorilo se o "poštivanju suvereniteta svih zemalja", dodajući da "sve strane moraju ostati racionalne i suzdržane" i "postupno deeskalirati situaciju".
Također, u planu se kritiziraju sankcije, što je protumačeno kao žestoka kritika Zapada. Jako je zanimljivo i što Kinezi u svom planu izbjegavaju pojam "rat", što već godinu dana rade i Rusi. Za njih se i dandanas u Ukrajini službeno odvija "specijalna vojna operacija".
Xi nahvalio Putina
Xija su u Moskvi čekali vojni bend i srdačan doček. Zauzvrat je nahvalio Putina. "Zahvaljujući vašem snažnom vodstvu, Rusija je postigla značajan napredak u postizanju prosperiteta zemlje posljednjih godina", rekao je Xi. "Siguran sam da će vas ruski narod snažno podržati u vašim dobrim nastojanjima."
Znakovite poruke i želje u trenucima kad Međunarodni kazneni sud podiže optužnicu i tjeralicu za Putinom. To znači da bi Putin mogao biti uhićen u 123 zemlje svijeta. Ono što je bitno, Rusija i Kina nisu među njima.
Poruka iz Amerike
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da susret kineskog predsjednika Xi Jinpinga s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi pokazuje namjeru Kine da pruži "diplomatsko pokriće" za ruska "zvjerstva počinjena u Ukrajini" umjesto da ih osudi.
"To što predsjednik Xi putuje u Rusiju nekoliko dana nakon što je Međunarodni kazneni sud izdao nalog za uhićenje predsjednika Putina sugerira da Kina ne osjeća odgovornost smatrati Kremlj odgovornim za zločine počinjene u Ukrajini i, umjesto da ih čak osudi, radije bi pružila diplomatsko pokriće za Rusiju da nastavi činiti iste zločine", rekao je Blinken.
Međutim, Blinken je rekao da su "elementi" kineskog mirovnog prijedloga za rat u skladu s naporima koje će SAD podržati. "Kineski prijedlog uključuje elemente koje već dugo podržavamo, kao što su osiguranje nuklearne sigurnosti, rješavanje humanitarne krize, zaštita civila i, doista, prvi element poziva na podržavanje suvereniteta, neovisnosti i teritorijalnog integriteta svih zemalja", rekao je.
Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a John Kirby osvrnuo se na kinesko-ruske veze. "Ni jedna nacija na svijetu, ni jedna, nema mrežu saveza i partnerstava kakvu ima SAD", rekao je.
Spomenuo je dogovore oko Ukrajine i najnoviji paket pomoći. "To je moć američkog vodstva. A tu moć ne vidite iz Rusije i Kine", rekao je.
Dva znakovita događaja
Posjet Xija Putinu sam po sebi je jako znakovit, vjerojatno jedan od najvažnijih događaja od početka rata.
No, ususret ovom događaju i Zapad je napravio dva znakovita poteza. Prvi je tjeralica za Putinom, što je objavljeno krajem prošlog tjedna. Druga odluka je današnja, a imat će ogromne posljedice po rat u Ukrajini.
Članice Europske unije u idućih 12 mjeseci planiraju opskrbiti Ukrajinu s milijun komada topničkog streljiva, rekli su u ponedjeljak agenciji dpa diplomati EU.
Zemlje bi trebale odmah početi s isporukom streljiva u Ukrajinu iz postojećih vlastitih zaliha. Usto bi članice EU u idućih šest mjeseci trebale zajednički nabaviti više granata kalibra 155 mm da bi dugoročno pomogle Ukrajini. Za isporuku streljiva članice bi trebale dobiti djelomičnu naknadu iz EU fonda koji je proteklih mjeseci poslužio za financiranje pošiljki oružja Kijevu.
Prema postojećim planovima, predviđeno je da će za slanje streljiva Kijevu na raspolaganju biti ukupno dvije milijarde eura. Sporazum je sklopljen zbog bojazni da bi Ukrajini relativno skoro mogla nedostajati znatna količina važnih vrsta streljiva.
Ministri vanjskih poslova EU odobrili su trofazni akcijski plan čija je svrha opskrbiti ukrajinske snage s najmanje milijun granata od 155 mm i popuniti strateške zalihe zemalja EU, od kojih su neke gotovo u potpunosti iscrpljene, rekli su predstavnici pet izaslanstava.
Ukrajina: Više topničkog streljiva što prije
Dogovor je pozdravio šef ukrajinske diplomacije Dmitro Kuleba, koji je na sastanku sudjelovao videovezom. "Više topničkog streljiva za Ukrajinu što je prije moguće. To je bila glavna tema rasprave na današnjem Vijeću za vanjske poslove EU", tvitao je Kuleba, dodavši da će taj sporazum "osnažiti mogućnosti ukrajinskih vojnih snaga na bojnom polju".
Sporazum, koji će čelnicima EU biti predstavljen na summitu u četvrtak i petak, odgovor je na hitan apel koji je 9. ožujka uputio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Milijarda eura iskoristit će se kao naknada državama članicama za streljivo koje će se preuzeti iz njihovih skladišta po cijeni od 1000 do 1300 eura po granati. Neke danas stoje i 4000 eura, pojašnjeno je, uz napomenu da cijene rastu. Ugovor predviđa isporuku do 31. svibnja.
Druga milijarda će se upotrijebiti za zajedničku nabavu granata od 155 mm namijenjenih Ukrajini. Zaključenje ugovora zakazano je za rujan s ciljem smanjenja vremena isporuke na 6 do 8 mjeseci. Cilj trećeg dijela plana je povećati proizvodni kapaciteti desetak tvrtki EU u kojima se proizvodi oružje da bi se "popunile zalihe zemalja EU i nastavila opskrba ukrajinskih snaga".
Dvije milijarde eura bit će povučene iz European Peace Facilityja (EPF), izvanproračunskog financijskog instrumenta Europske unije, koji unapređuje sposobnost EU da djeluje kao globalni pružatelj sigurnosti.
Osnovan je u ožujku 2021. radi očuvanja mira, sprječavanja sukoba i jačanja međunarodne sigurnosti. Od početka rata Facility se koristi za opskrbu Ukrajine oružjem. Postignut je i načelni dogovor o izdvajanju dodatnih sredstava u iznosu od 3.5 milijardi eura za dopunu Facilityja, precizirali su diplomati.
Puno važnih događaja u par dana
Posljednjih dana primat su preuzele vijesti vezane za diplomatske odnose i napore, kao i odnose među državama. Bitka za Bahmut još traje. Šef Wagnera Prigožin danas je objavio da njegove trupe drže 70 posto grada. Ali taj isti Prigožin je prije nekoliko tjedana najavljivao pad Bahmuta, do čega još nije došlo.
U međuvremenu je došlo do naloga za uhićenjem Putina. Jasno, male su šanse da do toga zaista dođe, barem u bliskoj budućnosti. Nakon toga šef Kine, zemlje koja već mjesecima govori o neutralnosti i trpi kritike da potajno podržava Rusiju, stigao je u Moskvu. Tamo je, u sjeni svega onoga što se događa mjesecima u Ukrajini, nahvalio Putina i poželio mu da dobije novi mandat.
U isto vrijeme EU je dogovorila novi, ogroman paket oružane pomoći Ukrajini.
Mir se spominje sporadično, gotovo kurtoazno. Jasno je i nakon današnjeg dana da je mir jako daleko. Koliko daleko? To vjerojatno nitko ne zna, ni EU, ni Xi, a vjerojatno ni sam Putin.