GOTOVO svakodnevno slušamo i čitamo o problemima, listama čekanja, manjku liječnika i medicinskih sestara, te milijardama kuna dugova u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Sve skuplja i nedostupnija zdravstvena skrb za stanovništvo muči i većinu ostalih država Europske unije, no potez kojeg je najavio ravnatelj jedne bolnice u zemlji koja je po mnogo čemu svjetski predvodnik kad je u pitanju kvaliteta života, blagostanje i visoki standard, odmah je završio na naslovnicama kao presedan.
Björn Zoëga, ravnatelj Sveučilišne bolnice Karolinska u Stockholmu, najavio je jučer da namjerava otpustiti 250 liječnika i 350 nižih medicinskih sestara. Ovako drastična najava nije posve neočekivana i ima svoje korijene u dugogodišnjim financijskim problemima najveće sveučilišne bolnice u Švedskoj, no otpuštanje visokoobrazovanih medicinskih djelatnika nije nešto na što je švedska javnost naviknula.
„Najava otpuštanja logična je posljedica naše nove uske zadaće pružanja visokospecijalizirane i specijalizirane skrbi. Dosad smo imali osoblje prilagođeno za stare i sveobuhvatnije zadaće. Sad smanjujemo broj zaposlenih, ali ne više nego je potrebno kako bismo nastavili pružati našim pacijentima visokokvalitetnu njegu“, rekao je Zoëga za švedski dnevni list Dagens Nyheter, dodavši kako je pokušao izbjeći ovakvo rješenje i da se ne osjeća nimalo dobro zbog toga.
16.000 zaposlenih
Karolinska ima oko 16.000 zaposlenih i 18 milijardi kruna (oko 1,8 milijardi eura) godišnjeg prometa, a smještena je na nekoliko lokacija oko Stockholma. Već godinama se ova ustanova bori s dugovima i lošim upravljanjem, pa je prošle godine zabilježila gubitak od 822 milijuna kruna (oko 80 milijuna eura) unatoč financijskoj injekciji od 725 milijuna kruna iz zdravstvenog proračuna stockholmske regije.
„Naravno da će pacijenti trpjeti ako gotovo svaki deseti liječnik mora napustiti Karolinsku. Svaka suprotna tvrdnja bila bi nerazumna i lažna. Ponajprije se mora štedjeti na birokraciji i na konzultantima, a ako se otpuštaju liječnici i medicinske sestre, onda treba biti iskren i građanima reći da će to utjecati na posao i sigurnost pacijenata“, rekao je za dnevni list Svenska Dagbladet Johan Styrud, predsjednik Stockholmske udruge liječnika.
Karolinska je već pokušala primijeniti recept o kojem govori Styrud, pa je u svibnju otpušteno 550 zaposlenih u administraciji i prijenosu pacijenata, zabranjeno novo zapošljavanje te smanjen broj direktora i šefova, ali problemi su se nastavili gomilati, ponajprije u upravljanju bolnicom, pa se za 2019. godinu očekuje gubitak od 1,6 milijardi kruna (oko 160 milijuna eura). Kako je Zoëga dao naslutiti, Karolinska je još početkom prošle godine općenitu zdravstvenu skrb, pa tako i prihode koji uz to idu, prepustila drugim ustanovama u Stockholmu te se posvetila specijaliziranim medicinskim uslugama, ali tome nije na vrijeme prilagodila broj i profil zaposlenika.
Što je dovelo do ovog?
„I ekonomska strana i pitanje zdravstvenog sustava dugo su zanemarivani u Karolinskoj. Radi se o velikom paradoksu, jer stockholmska regija u cijeloj Švedskoj, pa i uopće u nordijskim zemljama, ima preduvjete da pruži najbolju moguću zdravstvenu zaštitu“, rekla je bivša ministrica, a danas liderica opozicije u stockholmskoj regiji Aida Hadžialić iz Socijaldemokrata, aludirajući na činjenicu da šire područje švedskog glavnog grada spada među 10 najbogatijih regija Europske unije.
Za očekivati je da će uprava bolnice s predstavnicima stockholmske regije, koja je osnivač i vlasnik svih javnih zdravstvenih ustanova na svom području, pronaći rješenje i izbjeći najavljene otkaze. Međutim, čak i ako liječnici i medicinske sestre budu otpušteni, većinom će bez problema pronaći nove poslodavce. Naime, u Švedskoj, kao i u gotovo svim zemljama Europske unije, vlada kronična potražnja za medicinskim osobljem svih profila i obrazovanja.
Iako liste čekanja i povremene financijske poteškoće u pojedinim bolnicama ni u Švedskoj nisu rijetkost, ovdašnji zdravstveni sustav uglavnom funkcionira dobro, a primjer Karolinske pokazuje kako se i u relativnom blagostanju mogu dogoditi teški poremećaji kad se neodgovorno postupa s javnim novcem.